Anksioznost i upravljanje stresom: Kur’an – vodič za pozitivnu psihologiju

Prije nego se unesemo u Kur’an, važno je pružiti kratak sažetak nastanka uzbudljivog područja pozitivne psihologije. Historijski gledano, psihologija se fokusirala na ublažavanje stresnih i onemogućavajućih psiholoških simptoma i ponašanja. Stoga, tradicionalni cilj psihologije bio je usmjeren na ublažavanje ili maskiranje psiholoških problema (npr. depresije, anksioznih poremećaja, šizofrenije, itd). Ovako značajni zdravstveni problemi često zahtijevaju uključivanje obučenog medicinskog osoblja, a ponekad i propisivanje lijekova.  Međutim, Martin Seligman, poznati stučnjak iz oblasti primijenjene psihologije i autor knjige “Procvat”, tvrdi da je psihologiji u cjelini nedostajala važna uloga u društvu – konkretno, pružanje okvira za lični procvat. Procvat, kako on to opisuje, je specifičan način razmišljanja, čiji rezultat nastaje primjenom i vježbanjem određenog skupa recepata koji su zasnovani na znanstvenim zapažanjima da pomognu da život učine vrijednim življenja, te da promovišu blagostanje. Stoga, dok je psihologija tradicionalno bila usmjerena na bolesti, pozitivna psihologija je namijenjena svakom, a posebno dizajnirana da pomogne svima nama kako bismo postigli blagostanje.

U početku Seligman, u svojoj knjizi “Autentična sreća”, dao je pozitivnoj psihologiji zadatak postizanja sreće kao krajnjeg cilja. Međutim, on je vrlo jasno stavio do znanja u “Procvatu” da je ovaj način razmišljanja naivan, da postizanje sreće zapravo predstavlja samo aspekt jedne od pet komponenti procvata (viši nivo blagostanja). Osim toga, za razliku od sreće, blagostanje samo po sebi nije direktno mjerljivo, a to je nešto što se ne određuje postizanjem jedne određene stvari, već jačanjem pet osnovnih komponenata. Ovih pet komponenata imaju i prikladan akronim– PERMA – Positive emotions (pozitivne emocije, Engagement (angažman), Relationships (odnosi), Meaning (smisao i svrha), i Accomplishment (ostvarenje). Kako bi doživjela procvat, osoba teži ka poboljšanju /definisanju PERMA elementata unutar sebe i za sebe. Gledajući iz ove perspektive, rođena je vizija procvata, zasnovana na teoriji dobrobiti i načinima na koje je moguće optimizirati život.

Seligmanova teorija se temelji na pažljivim i konkretnim naučnim istraživanjima, temeljito provedenim pokusima i velikom broju reprezentativnih uzoraka. Drugim riječima, on je pružio snažno uporište svom pristupu kroz stvarne događaje i rezultate koje čine da je teško odbaciti pozitivnu psihologiju kao nešto trenutno. Ono što ga čini još privlačnijim, je da u cijeloj svojoj knjizi on daje detaljne primjere korištenja  pozitivne psihologije i koliko se funkcionalnom ona pokazala. Zapravo, u cijeloj knjizi, dato je nekoliko primjeraka testova, a čitaoci se podstiču da ih urade tokom samog čitanja, što im na taj način omogućava da sami iskuse i odrede nivo sopstvenog blagostanja, te načine da ga unaprijede.

Bez obzira na to da li se pozitivna psihologija predstavlja studentima ili nastavnicima, da li se različite vježbe primjenjuju na osnovnoškolce, ili da li pozitivnu psihologiju u praksi koriste treneri, terapeuti, roditelji, pa čak i vojska, dokazi o njenoj efikasnosti su izuzetno snažni, i vrijedi širiti znanja o njima. U stvari, to samo može promijeniti vaš život … a to je uistinu i cilj.

I pored toga, postoji još jedan veoma dobar razlog zašto je ova knjiga intrigantna, a opet neobično poznata muslimanima. Ono što ovu knjigu iz naše perspektive čini vrlo primamljivom za čitanje i razumijevanje, je da smo mišljenja da je model PERMA vrlo dobro prikazan u Kur’anu, a mi ćemo pokušati izvući paralele između Kur’ana i ličnog procvata:

 “Doista smo ti otkrili knjigu istine na osnovu koje usmjeravaš čovječanstvo. Onaj koji prati smjernice, čini dobro za svoju dušu … ” (39: 41- Az-Zumar)

Za muslimana, koji razmišlja o Kur’anu i pročitao je “Procvat”, paralele između te dvije knjige ne bi trebalo da budu iznenađenje, s obzirom da je Kur’an društveni, psihološki i duhovni vodič za čovječanstvo. Nasuprot tome, trenutna literatura o pozitivnoj psihologiji možda je van domašaja za većinu vas, i na taj način ovim radom nastojimo da damo savremenu interpretaciju Kur’ana,  iz perspektive pozitivne psihologije. Važno je od samog početka napomenuti da ovo nije vježba dizajnirana da opovrgne ili potvrdi ono što je sadržaj Kur’ana,  i / ili pozitivne psihologije. Kur’an nas ohrabruje da se iznova “vraćamo” na njegov sadržaj – tako da apelujemo da ovo uzmete u obzir kao vodeće razmišljanje o Kur’anu, a unutar koncepta pozitivne psihologijie. Na kraju, nadamo se da ćete gledati na Kur’an kao na muslimanski vodič ka ličnom procvatu.

PERMA model: Usklađenost sa kur’anskim učenjima

Naše proučavanje je bilo usmjereno na to da prođemo kroz svaki element PERMA-a i pronađemo stihove u Kur’anu koji se odnose na svaku od tih komponenti. Islam, kao što možda već  vrlo dobro znate, a ako ne onda ćete uskoro biti svjedoci toga, sadrži prirodne konstrukte pozitivne psihologije, ugrađene u učenju Kur’ana. Iako Kur’an sadrži mnogo stihova koji se bave svakim od tih elemenata, izabrali smo ih nekoliko koji će razjasniti stanje stvari.

Nastavlja se.

Pišu: Sumayya Mehmood i Taufik Ali Valiante; doktori medicine, stipendisti Kraljevskog koledža za hirurgiju

Izvor: soundvision.com

Usluge prijevoda teksta: Congress Service Center – Sarajevo Office

Skenderpasina br.1, Sarajevo

Tel. ‎+387 33 267 250

Fax. ‎+387 33 267 251

E-mail: office.sa@kscnet.com

 akos.ba