Agencija za certificiranje halal kvalitete je uspostavila pouzdan sistem certificiranja

Od njenog osnivanja do danas Agencija je uspostavila pouzdan sistem halal certificiranja i nadzora halal certificiranih proizvoda i usluga kojeg su preuzeli svi drugi koji se bave halal certificiranjem na području država Balkana. S obzirom na to da je ispunjen osnovni cilj zbog kojeg je osnovana možemo reći da je to i njen najveći uspjeh – kaže za Preporod.info direktor Agencije dr., koji je na ovu poziciju imenovan polovinom decembra prošle godine.

Važno je istaći i činjenicu da je od njenog osnivanja do danas Agencija samoodrživa ustanova koja se finansira od svojih osnovnih djelatnosti: halal certificiranja proizvoda i usluga, konsaltinga halal certifikacijskih tijela i različitih edukacija iz oblasti halala i halal standardizacije.

Agencija je transparentnim radom i aktivnostima osigurala priznanje svoga halal certifikata kod različitih međunarodnih autoriteta za halal, a sve to krunisala je implementacijom akreditacijskih standarda i dobijanjem halal akreditacije, što omogućava domaćim proizvođačima da svoje proizvode plasiraju na strana tržišta.

– Učešćem u radu različitih domaćih i međunarodnih konferencija, skupova i seminara, Agencija je stekla ugled pouzdanog halal certifikacijskog tijela, te je doprinijela razvoju halala ne samo u Bosni i Hercegovini i regionu, nego i u svijetu. Također, postigla je jako dobru saradnju s domaćim državnim institucijama, nevladinim organizacijama, a najvažnije stekla je povjerenje halal konzumenta – ističe dr. Alihodžić o uspjesima Agencije u dosadašnjem radu napominjući da je Agencija dostigla visok nivo kvaliteta rada i pružanja usluga klijentima u oblasti halal certificiranja.

Organizacija najvažnijih događaja o halal kvaliteti

Govoreći pak o planovima za naredni period direktor Alihodžić kaže da će dodatno unaprijediti kvalitet usluga kao i razvijanje novih servisa.

– Kako bismo odgovorili na rastuće potrebe i izazove planiramo unapređenje naše infrastrukture (poslovne prostorije, laboratorija) i kontinuiran razvoj ljudskih resursa. S obzirom na to da je sve veća potražnja halal proizvoda u svijetu, postoje sve više inicijativa za halal certificiranjem izvan našeg regiona te zbog toga planiramo, u saradnji s našom dijasporom, pokrenuti zajedničke aktivnosti na poslovima halal certificiranja na području zemalja Evropske Unije – nagovještava dr. Alihodžić.

Posebnu pažnju u Agenciji će posvetiti informisanju i edukaciji stanovništva o halal kvaliteti, jer veliki broj konzumenata još uvijek nije upoznat sa halal statusom proizvoda i usluga. Naročito se to odnosi na tzv. prikrivene harame kao što sumeso dozvoljenih životinja koje su hranjene hranom koja nije halal, meso dozvoljenih životinja koje nisu zaklane na halal način, jaja dozvoljenih životinja koje su hranjene ne halal hranom, određene vrste aditiva koji su haram porijekla, etanol u aromama, boje koje mogu biti od insekata, ambalaža koja može sadržavati haram sastojke,želatin svinjskog porijekla koji može biti prisutan u kolačima, bombonama, čokoladama, kapsulama za lijekove i slično.

U narednom periodu planiramo aktivno učešće u najznačajnijim procesima i događajima u oblasti halala na međunarodnoj sceni.U saradnji s BBI Bankom, ako Bog da, planiramo organizaciju 3. Sarajevo halal sajma i Kongresa o halal kvaliteti. Ovi događaji organizirat će se od 17. do 19. maja 2023. godine u Sarajevu – nagovještava dr. Alihodžić.

Ističe da se planovi razvoja Agencije ogledaju i u unapređenju i širenju svoga djelovanja, podrška razvoju biznisa kroz marketing i poslovanje, razvoj novih aplikacija za halal turizam, dalja podrška firmama u proizvodnji i izvozu, zaštita potrošača, razvoj ljudskih resursa itd.

Falsifikovanje certifikata

Govoreći o izazovima s kojima se suočava Agencija za certificiranje halal kvalitete direktor Alihodžić upozorava na certifikate koji su falsifikovani.

– Halal tržište podrazumijeva ponudu i potražnju, kao i opskrbne lance proizvoda i usluga koje nose halal certifikat. Njegova rasprostranjenost rezultat je povećane potražnje za halal hranom, pa tako halal sve više postaje brend i trend. To uzrokuje pojavu sve većeg broja halal certifikacijskih tijela u svijetu, posebno u zapadnim zemljama. Veliki broj tih certifikacijskih tijela nisu akreditovana i nisu pouzdana, pa samim tim i njihovi certifikati su vrlo upitni. Također, veliki broj ovakvih halal certifikacijskih tijela se lažno predstavljaju da su akreditovani i priznati kod različitih autoriteta za halal u svijetu – ističe dr. Alihodžić.

Pored toga, nastavlja Alihodžić, postoji veliki broj certifikata koji su falsifikovani i to često predstavlja problem za proizvođače halal proizvoda kada koriste sirovinu koju prati falsifikovan halal certifikat, a to se ujedno odražava i na potrošače koji na kraju neće dobiti proizvod koji su tražili.

– Čak smo u nekoliko navrata naišli na certifikate naše Agencije da su bili falsifikovani. Naravno, to je uredno prijavljeno nadležnim istražnim institucijama kao krivotvorenje dokumenata – kaže Alihodžić.

Jedan od sve većih problema, kod nas, a i u svijetu je samoinicijativno deklarisanje halal proizvoda i usluga. Zbog veće potražnje za halalom proizvođači i ugostitelji svoje proizvode i usluge deklarišu kao halal. Posebno je to izraženo u gradovima i mjestima sa povećanim brojem turista iz islamskih zemalja. Sve su ovo problemi i izazovi, napominje Alihodžić, koje treba sistemski riješiti u narednom periodu.

Olakšali život vjernicima

Agencija za certificiranje halal kvalitete svojim sedamnaestogodišnjim radom uveliko je olakšala život vjernicima. Direktor Alihodžić to objašnjava konkretnim primjerima.

– Prethodnih desetljeća rađena su laboratorijska istraživanja na mesnim proizvodima na tržištu Bosne i Hercegovine i tom prilikom je ustanovljeno da su preko 20% analiziranih proizvoda sadržavali svinjsko meso koje nije navedeno na deklaraciji. Također, 2012. godine za potrebe magistarskog rada provedeno je slično istraživanje čiji su rezultati pokazali da je na tržištu Bosne i Hercegovine bilo proizvoda koji sadrže svinjsko meso koje, također, nije navedeno na deklaraciji. Bilo je čak nekoliko proizvoda na kojima je deklarisano “garantovano bez svinjetine”, a sadržavali su značajne količine svinjskog mesa – kaže dr. Alihodžić.

Pored ovoga, objašnjava Alihodžić, postoje i brojni drugi incidenti s hranom i sadržajem svinjskog mesa u proizvodima koje nije navedeno na deklaraciji. U proizvodima se često mogu naći određeni sastojci koji su javnosti manje poznati, a koji mogu imati haram porijeklo, kao što su neke vrste aditiva, aroma, ambalaže u kontaktu s hranom itd.

– Često od potrošača dobijamo upite za neke proizvode ili sastojke da li su halal ili nisu. U prethodnom periodu, vrlo često su vjernici sa sobom nosili papirić s listom aditiva koji mogu biti svinjskog porijekla odnosno haram i u marketima čitali deklaracije i upoređivali s listom. Kada pogledamo te liste aditiva vrlo često je pogrešno navedeno porijeklo tog aditiva. Sastav proizvoda na deklaraciji vrlo često je ispisana sitnim slovima i nije baš uvijek ni čitljiva. Upravo da bismo olakšali život vjernicima i potrošačima halal proizvoda Agencija insistira da proizvođači koji su halal certificirani označe svoje proizvode znakom halal kvalitete, potrošač treba samo obratiti pažnju na znak halal kvalitete – govori dr. Alihodžić.

Proizvod može biti zdravstveno ispravan, objašnjava dr. Alihodžić, te usklađen sa svim zakonskim propisima, ISO, IFS, HACCP i sličnim standardima, ali ako sadrži i najmanju količinu svinjskog mesa ili drugi haram sastojak, ne može biti halal certificiran i nositi oznaku halal kvalitete.

– Sličnost sa drugim standardima je što halal zahtjeva zdravstvenu ispravnost proizvoda, kao preduvjet za halal certificiranje, a razlika je da ne smije sadržavati niti jedan sastojak koji je haram. Osiguranje nadzora halal kvalitete vrši se kroz najavljene i nenajavljene audite (kontrole), te uzorkovanje i laboratorijska analiza proizvoda – kaže na kraju razgovora za Preporod.info direktor Alihodžić.

akos.ba