Abdusamed Bušatlić: Tableta posta liječi istovremeno i tijelo i dušu i razum

Allah, kao naš Stvoritelj, odabire koga hoće od stvorenja. Allah, dž.š., je stvorio ljude, a od njih je odabrao poslanike: „Gospodar tvoj stvara šta hoće, i On odabira. Oni nemaju pravo birati. Hvaljen neka je Allah i vrlo visoko iznad onih koje s Njim izjednačuju!“ El-Kasas, 68.

”Uistinu! Allah je odabrao Adema i Nuha i porodicu Ibrahimovu i porodicu Imranovu nad svijetovima, potomstvo jedno od drugog. A Allah je Onaj koji sve čuje i Znalac.” Ali-‘Imran, 33-34.

Allah, dž.š, je odabrao mjesec ramazan, a u njemu je posebno odabrana noć Kadr: “Mi smo ga počeli objavljivati u noći kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć kadr je bolja od hiljadu mjeseci.“ El-Kadr, 1-3.

Allah, dž.š., je odabrao ramazan u kojem je objavljen Kur’an kao najava zore ljudskom rodu, i u kojem su se desile velike promjene, ne samo u vidljivom, već i u nevidljivom svijetu. U jednom hadisu, Poslanik, s.a.v.s., kaže svojim ashabima ukazujuću na vrijednost mubarek-mjeseca Ramazana: „Došao vam je ramazan, blagoslovljeni mjesec. Allah vam ga je propisao da ga postite. U njemu se otvaraju kapije Dženneta, a zatvaraju kapije Džehennema, i šejtani se okivaju. U njemu je noć bolja od hiljadu mjeseci, i kome god je uskraćeno od njenih blagodati, zaista mu je uskraćena velika stvar.“ (En-Nesai, Ahmed – hadis je sahih)

Blagodati Ramazana mi osjećamo tokom čitave godine. Čuveni islamski učenjak imam Sirhindi kaže: „Ramazan je mjesec Kur’ana i u njemu je objavljen Kur’an. Ramazan je u sebi sakupio svako dobro i bereket i sve što ljude snalazi od dobra i bereketa u toku godine, samo su kapi iz ramazanskog mora. Ko bude činio dobra djela u ramazanu, njega će pratiti uputa ka dobrim djelima cijelu godinu, a kome ovaj mjesec prođe u besposlici i grijehu, tako će mu proći cijela godina.“

Osvrnut ćemo se na završetke kur’anskih ajeta koji govore o postu, a na osnovu kojih možemo uvidjeti poruke posta: „O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobojazni,  i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je da postite, ako znate.  U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kuće, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti – Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate – da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.  A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu.“ Kur’an, El-Bekara, 183-186.

Prvi ajet koji govori o postu nam govori da je mudrost posta postizanje bogobojaznosti, drugi ajet skreće pažnju na znanje, treći na zahvalnost, a četvrti na uputu. Stoga neka ulema kaže da je cilj posta postizanje četiri stvari: takve (bogobojaznosti), ilma (znanja), šukra (zahvalnosti) i rušda (upute).

Alija, r.a. je definisao post jednom kratkom definicijom koju bi svako od nas trebao znati napamet: „Bogobojaznost je strah od Uzvišenog, slijeđenje Objave, zadovoljstvo s malim na dunjaluku i priprema za odlazak na ahiret.“

Kur’anski ajeti o postu sadrže preporuke za odgoj pojedinca i čitavog društva. Musliman svoj život ne živi bez svrhe, već s tačno određenim ciljem. Naš odnos prema svemu je obilježen vjerom i uvjerenjem, pa kad je ibadet u pitanju znamo šta je naš konačni cilj: zadovoljstvo Allaha, dž.š. Sustezanje od jela donosi korist, ali koliko je ljudi danas koji se liječe postom, iako je njegovo djelovanje medicinski dokazano? S dolaskom mjeseca ramazana, milioni muslimana će zajedno zapostiti u ime Allaha. Taj post donosi ne samo dunjalučku, već i ahiretsku korist.

Tableta posta liječi istovremeno i dušu i tijelo i razum. Postač se odriče čak i dozvoljene hranei pića radi Allaha, i tako se uči kontroli poriva. Postom se čovjek uči da koristi Allahove blagodati, a ne da one njega koriste.

Skrećem pažnju da je islam olakšavanje učinio temeljom: „Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate…“ El-Bekare, 185. Naše stanje će se popraviti kroz olakšavanje i blagost, a ne strogoću i grubost.

Ibadet se u islamu svodi na odgoj srca i duše, a ne na obično izgladnjivanje tijela. Islam poziva rabbanijjetu – istinskom vjerovanju, a odbacuje rahbanijjet – isposništvo i monaštvo. Islam poziva na korištenje dunjalučkih dobara, ali i svijest o ahiretu: „I nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovome svijetu i čini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio, i ne čini nered po Zemlji, jer Allah ne voli one koji nered čine.” El-Kasas, 77.

Islam je vjera ‘islaha’ – popravljanja, a u to spada i popravljanje međuljudskih odnosa. Ramazan je prilika za popravljanje međuljudskih odnosa, za popravljanje stanja među bračnim drugovima, za popravljanje stanja među vjernicima.  Pomirenje dviju posvađanih strana otklanja mržnju iz prsa, vodi ka jedinstvu i otklanja međusobne podjele. Pomirenje je izvor sigurnosti, stabilnosti, ljubavi i spokoja, i dokaz istinskog imanskog bratstva. Allah Uzvišeni kaže: “Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata…” El-Hudžurat, 10.

Božiji Poslanik, s.a.v.s., pojašnjava da je jedna od najboljih djela upravo izmirivanje ljudi. “Hoćete li da vas obavijestim o nečemu vrednijem od stepena namaza i posta i sadake?”, upitao je Poslanik, s.a.v.s. ashabe. “Naravno da hoćemo, Allahov Poslaniče!”, rekoše. “Izmirenje ljudi, jer doista je zavađanje ljudi ‘halika’, nešto što poništava djela.” (Ebu Davud, hadis je sahih)

Živimo u vremenu kada vlada veliko nejedinstvo i nesporazumi među muslimanima, živimo u vremenima velikih smutnji kada se popravljanje međusobnih odnosa muslimana nameće kao imperativ. Islam nas uči da je bratstvo temelj vjere, a ako nemamo bratstva trebamo se zapitati kakvo je naše vjerovanje.

Ramazan je prilika da otvorimo tri kapije:

1. Kapiju srca možemo otvoriti činjenjem dobrih djela: učenjem Kur’ana, postom, sadakom, zekatom, noćnim namazom, dovom jer se dova postača ne odbija
2. Nebeske kapije možemo otvoriti dovom koju činimo na putu, u zadnjoj trećini noći, između ezana i ikameta, dova onoga kome je učinjena nepravda.
3. Džennetske kapije.

Piše: Nedim Botić

Akos.ba