Kako izgleda pravi profit?

Na njihovom najosnovnijem i vidljivijem nivou trgovina i poslovanje uključuju razmjenu dobara i usluga. Ali postoji mnogo više posla nego što se kretanje roba i usluga u jednom pravcu i novac u drugom. Proizvod, pakovanje, sistem za isporuku i reklamne poruke koje ga prate, nose sa sobom izjave o tome šta je dobro, ili prihvatljivo, ili poželjno, a šta nije.

Kroz ovu mnogo veću razmjenu – na emocionalnom i intelektualnom nivou – biznis može biti snažan akter kulturne promjene.

Ova uloga je višestruko povećana u doba medijskih i profesionalnih marketinških kampanja. U jednostavnijim vremenima, uloga prodavca je uglavnom bila da zadovolji potražnju koja proizilazi iz istinskih potreba. U doba prezasićenja, danas smo svjedoci, uloga “velikih igrača” je da prvo kreiraju tražnju, pa onda da tu potražnju zadovolje. Ovo se radi na jedini način na koji se to može uraditi; zamjenom potreba (koje su ograničene) sa željama (koje mogu biti neograničene). Oni prodaju fantazije i statusne simbole. Pozivaju se na naše najosnovnije želje.

U najrazvijenijim svjetskim ekonomijama reklamne poruke dolaze potrošačima iz svih pravaca, u svako doba dana i noći. Njihova uporna poruka: Kupi, kupi, kupi. Konzumirajte, trošite, trošite. Prepustite se svojim željama. To je konzumerizam – morbidni ishod materijalizma u kapitalizmu. Njegova raširenost širom svijeta je dio onoga što se naziva globalizacija.

Vjerovanje potrošača: živimo da konzumiramo. Za svaki problem u svijetu, postoji jedno rješenje. Kupi nešto. Njegove žrtve pokušavaju da ispune prazninu u njima najnovijim proizvodima i pokušavaju da sebi čestitaju što žive u eri napretka. Ali kako se akumulira sve više i više dobara, besmislenost se samo povećava.

Praznina se produbljuje

Dalje, iza blještavog rukotvorstva marketera, može se vidjeti ružno lice eksploatacije. Razmotrite regrutovanje ženskog šarma za prodaju svega, od automobila do paste za zube i priznanja u zoološkom vrtu. Nikada u historiji žene nisu bile ponižavane i eksploatisane u tako velikoj mjeri.

Oni koji od njega mogu zaraditi, ispunili su svaki kvadratni centimetar raspoloživog prostora sa slikom žena u različitim stepenima svlačenja. Nažalost, okruženje je toliko zasićeno ovom prljavštinom koja poput osobe koja živi u kanalizaciji više ne osjeća njen smrad.

Ono što je zaista žalosno je neuspjeh muslimanskih društava u odgovoru na ovaj napad. Jednaka ili vjerovatno veća odgovornost leži na poslovnim liderima. Mogli su da preispitaju svrhu oglašavanja, marketinga, pakovanja i prodaje. Mogli su iskoristiti svoje znanje da pokrenu kontra kampanju kako bi izazvali pop kulturu. Oni su mogli pokazati visoka etička i moralna učenja islama kroz istaknute prakse u svijetu koji im je jako potreban. Umjesto toga, oni slijepo prate trikove i tehnike poslovnih preduzeća iz “razvijenog” svijeta. Najbolji od njih su otišli u elitne poslovne škole i zaključili da je marketing sve u manipulaciji.

Njihovi pogledi, ciljevi, razmišljanja i alati su isti kao oni njihovih majstora.

Neuspeh je na dva nivoa. Prvo, ne razumijemo ulogu biznisa danas. Zato čak ni velika muslimanska preduzeća ne pokazuju nikakvu viziju promoviranja svog jezika, kulture i moralnih vrijednosti. Oni su tu samo da bi zaradili novac. Ako njihovi vlasnici i vođe imaju neke religiozne sklonosti, potrošit će dio tog novca na dobrotvorne svrhe. Ali ideji da je potrebno da uključe islamska učenja i moralne vrijednosti u sve, od koncepcije proizvoda i dizajna do marketinških komunikacija i poslovnih politika i praksi, to im se ne događa.

Drugo, postoji neuspjeh u odgovornosti biznisa pod islamom. Postoji nekoliko hadisa koji nam govore o zaslugama pravednog biznismena. Prema jednom hadisu, Poslanik alejhi sselam je rekao: “Iskren i pošten poslodavac će biti (na Ahiretu) sa poslanicima, iskrenima i šehidima.” [Tirmizi].

Prema drugom hadisu, pitali su ga o najboljem načinu zarađivanja za život. On, alejhi sselam, je odgovorio: “Pravedna trgovina i rad rukama.” [Musned, Ahmed].

Društvo poslanika i šehida je najviši stepen koji možete zamisliti. Kako neko  može dosegnuti takav uzvišeni status dok troši svoje vrijeme na zarađivanje novca?

Unoseći u posao istinu, iskrenost i svjesnost o Bogu u svoj posao, biznis dobija notu pravednosti. Pravedna trgovina je sveobuhvatan izraz koji obuhvata pobožnost u svim aspektima vođenja posla.

Upravo su muslimanski trgovci upijali te ideale koji su širili islam u sva četiri kraja svijeta. Muslimani nisu uspostavili misije za preobraćanje ljudi. Ali, kako su lokalni ljudi došli u kontakt sa muslimanskim trgovcima, pobožnost i poštenost i istinitost poslovanja su ih osvojili. To se dogodilo u velikim dijelovima Azije i Afrike. Tako je nastala nova zora koja je okončala korupciju i eksploataciju i donijela novu eru mira i prosperiteta.

Napori bogatstva trebali bi biti usmjereni ka traženju blagostanja na onom svijetu i ne smiju se koristiti za širenje zla na zemlji. Danas smo zaboravili prvu zapovijed. Što je još gore, kroz naše slijepo praćenje onoga što pogrešno smatramo uspješnom poslovnom praksom, mi se bavimo širenjem zla, mada to možda čak ni ne shvatamo.

Tu je velika odgovornost i ogromna prilika. Širenjem svoje vizije, muslimanska preduzeća mogu napraviti značajnu alternativu konzumerizmu, materijalizmu i pop kulturi. Kroz pomno osmišljene poslovne politike i prakse, one mogu okončati eksploataciju – žena, potrošača, siromašnih. To je ono što svijet treba. To je ono što im je potrebno. Jer pravedna trgovina je jedina trgovina u kojoj se nikada ne može izgubiti.

Piše: Khalid Baig

Izvor: beautifulislam

Prijevod i obrada: Akos.ba