Šefik Džaferović: Obnova Aladža džamije predstavlja pobjedu dobra nad zlom

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović je u obraćanju na svečanom otvaranju iznova sagrađene džamije Aladža u Foči izjavio da je ovo veliki dan, dodajući kako obnova fočanske ljepotice predstavlja pobjedu dobra nad zlom, javlja Anadolu Agency (AA).

“Teško da postoje riječi kojima se može opisati radost i ponos u srcima nas koji danas stojimo pred obnovljenom Aladžom, ali i svakog Bošnjaka, muslimana, gdje god da se trenutno nalazi. Uvjeren sam da radost zbog obnavljanja Aladže s nama dijele i svi dobri ljudi u našoj domovini Bosni i Hercegovini. Koristim ovu priliku da se zahvalim svima, a naročito našim prijateljima iz Turske i Sjedinjenih Američkih Država, koji su dali doprinos da se Aladža 27 godina nakon bezumnog zločinačkog čina ponovo uzdigne u svoj svojoj ljepoti i monumentalnosti”, rekao je Džaferović.

Istakao je da obnova fočanske ljepotice predstavlja pobjedu dobra nad zlom, svjetlosti nad tamom, civilizacije nad necivilizacijom.

“Aladža danas ponovno sja na mjestu na kojem je stoljećima stojala. Upravo to je najsnažnija poruka silama koje su u najmračnijem periodu u historiji naše zemlje pokušale da i eksplozivom uklone tragove postojanja jednog naroda, njegove vjere, kulture i tradicije, da rušenjem Aladže razruše i stoljećima prepoznatljive vrijednosti zajedničkog života u Bosni i Hercegovini. Danas potvrđujemo da u tome nisu uspjeli. I nikada neće uspjeti. Obnovljena Aladža svjedoči tome”, kazao je Džaferović.

Naglasio je da Aladža nije samo džamija, mjesto u kojem se ljudi mole Bogu, nego i više od toga.

“Ona je i spomenik koji je uvršten u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na UNESCO-vu listu spomenika svjetske baštine. Uz sve to, Aladža je i simbol opstojnosti bošnjačkog naroda na ovim prostorima. Fočaci su živjeli sa svojom Aladžom. Fočaci su s njom i ubijani. Danas se s tugom sjećamo svih nedužnih žrtava, koje nikada nećemo zaboraviti. Tijela nekih od njih pronađena su na lokacijama na koje su razneseni kameni ostaci džamije. Aladžu smo obnovili, ljudske živote ne možemo vratiti”, rekao je član Predsjedništva BiH.

Izjavio je i kako je važno da odgovorni za rušenje džamije i ubijanje ljudi budu izvedeni pred lice pravde.

“Jer, samo tako, istinom i pravdom, suočavanjem sa prošlošću i kažnjavanjem odgovornih, možemo graditi povjerenja među narodima Bosne i Hercegovine. To povjerenje nam je prijeko potrebno. Jer, živjeti nam je zajedno. Zato danas sa ovog mjesta upućujem poruku i poziv da se svi iskreno posvetimo tom procesu. Neka obnova ove građevine bude još jedan podstrek i za obnavljanje veza među ljudima svih etničkih grupa, vjera i tradicija. Okrenimo se iskreno jedni prema drugima, s uvjerenjem da naše različitosti ne ugrožavaju nikoga i da su one naša prednost, a ne mana”, kazao je Džaferović.

Istakao je i da je, pored obnove bogomolja, vrlo bitno da ljudi na tim prostorima imaju sigurnost i žive u miru.

“Uz obnovu prušenih građevina, džamija, kulturno-historijskih spomenika, moramo svi zajedno povesti računa i o obnovi života, o ljudima koji žive ovdje na obalama Ćehotine i Drine, ali i u drugim povratničkim područjima. Tim ljudima mora se omogućiti da imaju sigurnost, krov nad glavom, ali i posao kojim će poštenim radom sebi i svojoj djeci omogućiti dostojanstven život”, rekao je Džaferović.

Dodao je da je potrebno kroz posebne programe posvetiti pažnju poboljšanju statusa i pravima povratnika u svim dijelovima BiH.

“Želimo da Bosna i Hercegovine bude uspješna i prosporitetna europska zemlja. Usjeh i prosperitet mjeriće se i zavisiće od toga kako nam žive ljudi u područjima koja su najudaljenija od centara. Dok se danas radujemo obnovi Aladže, imajmo svi zajedno – ljudi iz politike, biznisa, vjere i kulture – na umu i ovu obavezu i dužnost prema našim povratnicima”, zaključio je Džaferović.

Aladža, Šarena džamija ili džamija Hasana Nezira podignuta je 1549. godine i prva je džamija u Bosni i Hercegovini izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Gradio ju je bliski saradnik Mimara Sinana i ono što predstavlja jednu od njenih najvećih vrijednosti jeste to što su sve kasnije džamije građene oslanjajući se na ideju Aladža džamije. Aladža je uvrštena u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine i na listu spomenika svjetske baštine UNESCO-a.

Nakon što je skoro pet stoljeća krasila Foču, srpske vlasti su 2. augusta 1992. godine minirale Aladžu, a fragmenti preostali iza eksplozije razbacani su po različitim lokacijama oko grada, neki dijelovi su zatrpani zemljom na gradskim smetljištima, u namjeri zatiranja svakog traga fočanskoj ljepotici.

Nakon završetka agresije na BiH, prvi fragmenti Aladže pronađeni su 2004. godine, zajedno s ostacima tijela ubijenih Bošnjaka, u masovnoj grobnici na obali Drine. Od tada do 2014. godine, kada su zvanično počeli radovi na rekonstrukciji i ponovnoj izgradnji džamije, Islamska zajednica u BiH, tačnije Vakufska direkcija IZBiH, se aktivno pripremala za njenu obnovu. Aladža je ponovno sagrađena prvenstveno uz podršku Generalne direkcije vakufa Republike Turske, koja je finansirala sve radove njene izgradnje, zatim ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, IRCICA, te brojnih drugih. Džamija je rekonstruisana po ugledu na originalnu Aladžu.

Akos.ba