Zanimljivosti

Putovanje života: Mladi bračni parovi iz BiH na hadžu

Sve više mladih, među njima i bračnih parova, odlučuje obaviti petu islamsku dužnost hadž

Piše: Sanadin Voloder

Starosna struktura hadžija i ove godine potvrđuje promjenu trendova i smanjivanje prosječne dobi hodočasnika iz BiH

Godinama je jedna od glavnih karakteristika hadžija iz Bosne i Hercegovine bila izuzetno visoka starosna dob što sa sobom nosi niz poteškoća za hadžije i organizatore. Postoje i opravdani razlozi za ovo pojavu kao što je vrijeme potrebno za sakupljanje novca za hadž i ikrar dovu. Međutim, godinama se uvriježio stav da hadž nije za mlađe osobe, jer ga je teško “očuvati” nakon povratka. Da je ova pojava pogrešna svjedoči sve veći broj mlađih bračnih parova, omladine pa čak i djece na hadžu i umri zadnjih godina.

– Poboljšanje starosne strukture hadžija –

Muhamed Halilović, član tima koji čini predhodnicu koja priprema dolazak hadžija na destinacije, za Anadolu Agency (AA) govori o dobnoj strukturi hadžija i pozitivnim trendovima.

“Najstarija osoba ove godine na hadžu je Behija Džonlić, rođena u Prnjavoru 04.08.1931. godine, a najmlađa Muhamed Kevser, rođen u Sarajevu 05.10.2013. godine. Od ukupnog broja hadžija, muških je 908, a ženskih 772”, rekao je Halilović.

Kroz uvid u dobnu strukturu jasno se vidi da je još uvijek najveći broj hadžija star između 60 i 70 godina, ali taj udio se svake godine smanjuje.

“Pozitivan trend povećanja udjela mladih je počeo intezivnije uzimati maha zadnjih pet-šest godina, a stanje ove godine je sljedeće: ispod 18 godina devet hadžija, od 18 do 25 godina 20, od 25 do 30 godina 21, od 30 do 40 godina 180, od 40 do 50 328, od 50 do 60 godina 343, od 60 do 70 godina 580 i preko 70 godina 199 hadžija”, kaže Hallović.

– Medeni mjesec na hadžu –

Kenan Hadžimahmutović (33) iz Zenice i Muamera Halilović (28) iz Konjica su spojili hadž i bračno putovanje. U brak su stupili neposredno prije odlaska na hadž 15.07.2018. godine.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) Kenan kaže da je ranije bio na hadžu i umri, ali svoju je višegodišnju ušteđevinu objedinio s ušteđevinom supruge za obavljanje hadža.

“Utisci i osjećaji su pomiješani. U mjesecima pred sklapanje braka razgovarao sam s budućom suprugom i predložio joj da idemo zajedno na hadž, odnosno da to bude naše bračno putovanje”, rekao je Hadžimahmutović.

Njegova supruga Muamera za AA govori o prvom susretu s Medinom, Poslanikovom džamijom i muslimankama iz cijelog svijeta.

“Prvi susret s Medinom kao i sa Poslanikovom džamijom će zauvijek ostati dio mene kao podsjetnik Allahove milosti i blagodati. To je osjećaj koji je protkan emocijama koje su čekale svoj živi trenutak. U Medini sam imala bliske susrete s muslimankama iz afričkih zemalja. Jednoj grupi iz Nigerije sam poklonila serdžadu i rekla da je to poklon iz Bosne za njih. Taj osmijeh koji sam tada vidjela na njihovim licima u životu nisam vidjela na licima ljudi koje poznajem. Meni je ovo prilika i da dublje spoznam da nekoj dalekoj državi postoje ljudi koji jedva čekaju da im se nasmijete iskreno, jer je percepcija drugih prema njima da su manje vrijedni zbog boje kože”, govorila je Muamera.

Za nju je poseban doživljaj bio namaz u Poslanikovoj džamiji.

“Trenutak u Medini kada dolazim na akšam-namaz nakon prethodno izostavljena dva namaza zbog zdravstvenih razloga je neprocjenjivi osjećaj zahvalnosti Allahu za sve nove prilike. Voljela bih se tog osjećaja zahvalnosti sjecati dugo i preslikati ga u život poslije hadža”, kazala je Muamera.

O dimenzijama i vrijednostima hadža Mumera poručuje da je to najbolje putovanje kroz koje ćete se vratiti kao potpuno druga osoba.

“Hadž je prilika da spoznamo sebe i druge. Hadž od  nas zahtjeva intelektualno naprezanje da spoznamo čemu nas uči svaka situacija koju doživimo i svaki obred koji obavimo. Ni s jednog putovanja nećete donijeti takve spoznaje i novog sebe kao s hadža. Hadž jeste obaveza ko ima mogućnost, ali ne dozvolimo da nam se hadž svede na puku formalost. Molim Allah da svima koji iskreno žele da dođu i da osjete ovu raznolikost, ljubav, spoznaju, da upoznaju sami sebe kroz ovo putovanje da im se ostvari želja”, ispričala je Muamera.

– Sanjala svoju porodicu u tavafu oko Kabe –

Među preko 1.680 bh. hadžija ove godine su i Nihad (37) i Meldina Ugarak (36) iz Visokog.

U izjavi za AA Nihad govori o načinu njihovog odlaska na hadž.

“Moja supruga Meldina je sanjala nas i naše dvoje djece kod Kabe kako tavafimo. To je bio jasan znak šta nam je činiti. Htjeli smo prošle godine ići na hadž, ali jednostavno nije došao poziv. Ove godine sve je Allah lijepo posložio, posao, obaveze i evo nas u Medini”, rekao je Nihad.

O prvim utiscima nakon boravka par dana u Medini Nihad kaže da je putovao u više država na skoro svim kontinentima, ali Medina je posebna.

“Ovo je nepisivo, atmosfera u gradu Božijeg Poslanika a.s. je neopisiva. Jednostavno srce treperi. Posjetio sam više država na drugim kontinentima, ali to se ne može uporediti s Medinom”, pod dojmovima je Nihad.

Onima koji još nisu obavili hadž Nihad preporučuje da donesu odluku dok su mlađi, jer obredi hadža zahtjevaju snagu, izdržljivost, zdravlje i strpljivost, a mlađe osobe imaju kvalitetniju spoznajnu duhovnu dimenziju hadža.

Od početka braka se spremamo za hadž –

Edin Fazlić (44) je kompozitor i muzički producent iz Lješeva kod Ilijaša. On je direktor i uz suprugu osnivač Dječijeg edukativno-zabavnog centra “TEMPS” u Hanovima (Visoko) koji se bave islamskim odgojem djece.

Enisa je govorila o izazovima koji su bili pred njima na putu do hadža, te o značaju organizovanja hadžijske dove.

“Bila nam je oduvijek želja da obavimo hadž, ali treba vremena da se sredstva obezbjede. Dok su mala djeca teško je otići na hadž. Od početka našeg braka planirali smo i željeli obaviti hadž, ali bez Allahova poziva se ne može ići na ovo putovanje”, kazala je Enisa.

Enisa poručuje da oni koji još nisu obavili petu islamsku dužnost da ne odgađaju i da što prije učine nijet za hadž.

“Hadžska dova jest izazov više, ali to je način da se hadž afirmiše. Ona nije vjerska obaveza, to je dio bošnjačke tradicije koja ima svoju svrhu i cilj. Povratne informacije nakon održavanja hadžijske dove od komšiluka i rodbine su jako pozitivne. U organizaciju dove se uključio se cijeli džemat, zbližili smo se sa komšilukom kroz aktivnosti pripreme i realizacije dove. Sam čin dove je podsticaj i motivacija prisutnima koji još nisu obavili hadž da krenu razmišljati, planirati, sakupljati sredstva i najvažnije donjeti odluku za hadž”, rekla je Enisa.

akos.ba

Povezani članci