Stres može biti koban za žensko srce
Nema jedinstvenog rješenja za eliminaciju stresa - kod određenih ljudi, svakodnevna šetnja ili aplikacija koja vodi kroz tehnike opuštanja može biti dovoljna, dok drugi moraju potražiti savjet stručnjaka za mentalno zdravlje. Svaka osoba ima različite okidače stresa, zbog čega je važno svakom pacijentu pristupati individualno.
Mentalni stres može ostaviti traga na krvnim žilama, a žene s bolestima srca mogu biti osobito ranjive, navodi se u novoj studiji objavljenoj u časopisu Arteriosclerosis, Thrombosis and Vascular Biology. Dosadašnja istraživanja pokazala su da, u usporedbi s muškim kolegama, žene s bolestima srca imaju veću vjerojatnost da obole od miokardijalne ishemije kao odgovor na mentalni stres, prenosi portal WebMD.
Miokardijalna ishemija odnosi se na smanjenje protoka krvi u srce, što uzrokuje nedovoljnu opskrbu srčanoga mišića kisikom, te može povećati rizik od potencijalno kobnih komplikacija bolesti srca. U novom istraživanju istraživači su otkrili razlog – kada su pod psihološkim stresom, kod žena, za razliku od muškaraca, češće dolazi do sužavanja krvnih žila.
Stres i srce
Tradicionalno, liječnici su se usredotočili na to koliko dobro srce i krvne žile reagiraju na fizički stres, naglasila je dr. Nieca Goldberg, glasnogovornica udrženja American Heart Association. Ali ne možemo zanemariti pitanje mentalnog stresa u liječenju bolesti srca, što može biti posebno važno u slučajevima žena oboljelih od srčanih bolesti.
Nema jedinstvenog rješenja za eliminaciju stresa – kod određenih ljudi, svakodnevna šetnja ili aplikacija koja vodi kroz tehnike opuštanja može biti dovoljna, dok drugi moraju potražiti savjet stručnjaka za mentalno zdravlje. Svaka osoba ima različite okidače stresa, zbog čega je važno svakom pacijentu pristupati individualno, upozorava Goldberg.
Istraživanje je obuhvatilo 678 osoba s dijagnozom koronarne bolesti srca. Ova srčana bolest uzrokovana je ateroskleroznim suženjem ili začepljenjem koronarnih arterija, što znači da u većim arterijama dolazi do nakupljanja plaka. Uključuje simptome kao što su bol u prsima i nedostatak daha, a također može dovesti do srčanog udara ako dođe do potpune blokade arterije.
Svaki je ispitanik prošao test mentalnog stresa – govorenje u javnosti – dok su istraživači dijagnostičkim testovima pratili stanje srca kako bi utvrdili je li došlo do miokardijalne ishemije. Ukupno, oko 15 % svih pacijenata obuhvaćeno studijom imalo je ishemiju izazvanu stresom – sa sličnom stopom pogođenih muških i ženskih ispitanika. Međutim, temeljni uzroci razlikovali su se među spolovima.
Kod žena je ishemija bila uglavnom uzrokovana sužavanjem malih krvnih žila, rekla je viša istraživačica dr. Viola Vaccarino. Kada su muškarci razvili ishemiju, to je bilo uglavnom zato što je mentalni stres izazvao porast vrijednosti krvnog tlaka i brzine otkucaja srca – što je potaknulo opterećenje srca.
Već je poznato, navodi Vaccarino, kako žene imaju veću vjerojatnost od muškaraca da razviju mikrovaskularnu disfunkciju, koja pogađa male krvne žile koje hrane srce. Te arterije nisu začepljene naslagama plaka, ali imaju oštećenja koja mogu narušiti protok krvi. Drugim riječima, te se male krvne žile ne opuštaju već ostaju stisnute, objašnjava Vaccarino, a ta veća stopa pojave mikrovaskularne disfunkcije može pomoći objasniti zašto su žene sklonije sužavanju krvnih žila kada su pod stresom.
Žene, čuvajte svoje srce
Što bi oboljeli od srčanih bolesti trebali učiniti? U većini slučajeva, mnogi ljudi pogođeni ishemijom povezanom sa stresom ne bi to ni znali jer ovo stanje može proći asimptomatski ili tiho, navodi Vaccarino.
No, moguće je identificirati stresore u našim životima i osvijestiti našu reakciju na stres. Stres je univerzalan, ali razlikuje se način na koji se nosimo s njim. Jednostavne tehnike kao što je vođena relaksacija ili meditacija mogu biti dobro mjesto za početak. Redovita tjelovježba, kao i svakodnevna šetnja, još je jedan način – i to ne samo zato što može osobi koja je pod stresom pomoći da se osjeća bolje.
Tjelovježba zapravo potiče proširenje krvnih žila, što je efekt suprotan onom koji povezujemo s mentalnim stresom. Glavna ideja jest pronaći zdrav način suočavanja sa stresom, što može biti osobito važno za žene, upozorava Vaccarino, jer žene rijetko kad stavljaju sebe na prvo mjesto.
Još nije jasno može li stres uzrokovati suženje krvnih žila i kod žena bez srčanih bolesti. Istraživači također ne znaju jesu li kratkoročne reakcije na stres kod sudionika ove studije zapravo povećale rizik od srčanog udara ili drugih komplikacija, što planiraju ispitati u budućim studijama.
https://zena.rtl.hr/
