Ovo su ostaci džamije u Neumu!
Piše: Faruk Vele
Najprije, treba znati da je Islamska zajednica u BiH neposredno nakon agresije službeno definirala stav da će raditi na obnovi svake džamije koja je porušena u posljednjoj agresiji na našu zemlju, ali i ranije. S druge strane, nevezano za isto, kako je kazao i muftija Dedović, „organizacija džemata i vjerskog života u Neumu je izraz prirodnih vjerskih potreba našega čovjeka“.
„Nije to izraz nikakvog inata već velike, nepatvoren ljubavi u dragoga Boga. Tamo postoje Bošnjaci koji imaju svoja imanja, svoje kuće, u njega ljudi dolaze odmarati“, kazao je Dedović.
Iz tog izraza potrebe za uređenjem vjerskog života, džamija u Neumu bila je izgrađena još za vrijeme Osmanskog carstva i koristili su je mornari, trgovci i drugi koji su se u to vrijeme plovili Jadranom i kretali se izlazom na bh. more.
Poznati orijentalista Hivzija Hasandedić u svom tekstu o Neumu je potvrdio da je u tom gradu postojala džamija. On navodi da je „pored raznih vojnih, državnih i stambenih zgrada u Neumu za turske uprave sagrađena džamija i, nedaleko od nje, čatrnja“, prenosi INS.
„Džamija je bila situirana na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistrale koja od Neuma vodi prema Dubrovniku. Ne zna se ko ju je i kada sagradio kao ni kakve je dimenzije imala. Priča se da je džamija do 1927. godine djelomično bila očuvana i da ju je te godine potres srušio – navodi Hasandedić.
Iako su neumske vlasti tvrdile da „džamija nikada nije postojala“, prije skoro desetak godina predstavnici Mostarskog muftijstva su izlazili na teren i utvrdili činjenice o postojanju džamije, pronašli njezine ostatke, a najavljena su bila i iskopavanja.
Inače, lokalitet Polača u Neumu, gdje je bila džamija, prostire se na oko 6000 kvadrata. Još 1897 godine je sa drugim objektima i haremom uknjižena kao vojnički erar Austro-Ugarske. Postoji odgovarajuća dokumentacija vezana za taj lokalitet. Riječ je o izvodima iz zemljišno-knjiškog uloška 233 K. O. Neum-Gradac.
Postoje i drugi pisani dokumenti da je grad Neum u vrijeme turske uprave bio naseljen muslimanima “koji su imali džamiju”. Ostatci toga su i danas vidljivi na terenu.
„Mi smo izvršili uviđaj na licu mjesta, fotografirali smo ostatke džamije, utvrdili smo gdje je bila, njene dimenzije. Činjenica da se ostatci džamije u smislu kamenih blokova su čak uzidani u zidove susjednih kuća i drugih objekata Neumljana. To znamo jer ti blokovi imaju arapske oznake. Vidi se da su kameni blokovi pripadali džamiji zajedno sa munarom“, kazao je u avgustu 2008. godine autoru ovih redaka poznati mostarski advokat i aktuelni federalni poslanik Faruk Ćupina, kojeg je tada za pitanje neumske džamije angažiralo Mostarsko muftijstvo.
Ideja rahmetli Abdulaha Konjicije
Ideju obnove džamije u Neumu aktuelizirao je u poratnim godinama rahmetli Abdulah Konjicija, koji je znao za postojanje džamije u Neumu i sam je našao taj lokalitet.
Pojavila se želja da se parcela vrati IZ BiH i da izgradi džamija. Također, prilikom obilježavanja 60 godina islama u Dubrovniku, tadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić i bivši mostarski muftija Seid ef. Smajkić obišli su lokalitet džamije u Neumu, klanjali tu dva rekata i uputili dovu Allahu dž. š. da nam omogući rekonsktrukciju tog vjerskog objekta. Intelektualci poput Ibrahima Bušatlije, Bakira Tanovića i drugih godinama su se informirali kod mostarskog muftija dokle ide taj projekt.
Izgradnja puta
Naravno, prije realizacije ideje o upostavljanju džemata u Neumu, kod federalnih vlasti treba snažno insistirati na izgradnji puta Stolac-Neum, čime bi Neum bio mnogo bolje bio povezan s unutrašnjošću zemlje, Mostarom i Sarajevom, što bi, naravno, omogućilo češće posjete iz tog dijela BiH, povećanje interesa za nekretnine u Neumu, pa uređenje vjerskog života.
http://ins.ba
