Na današnji dan 1891. godine izašao je prvi broj lista „Bošnjak“
Bošnjaci su dolaskom nove vlasti na teritoriju Bosne i Hercegovine bili primorani da se naviknu na jedan sasvim novi sistem koji je Austro-Ugarska nametala nakon okupacije naše domovine. Radikalne promjene koje su uslijedile nakon 1878. godine za određeni dio bošnjačkog stanovništva bile su nepodnošljive, te su se oni iz tog razloga odlučili na pasivan protest što je rezultiralo iseljavanjem sa područja Bosne i Hercegovine. Nasuprot njih bila je grupa bošnjačkih prorežimski orijentisanih intelektualaca koja je svoje nezadovoljstvo manifestovala kroz javno intelektualno djelovanje, sa ciljem očuvanja bošnjačkog identiteta koji se našao na udaru raznih agresivnih koncepcija. Osim austrougarske koja je ulagala velike napore da u život bosanskohercegovačkih muslimana uvedu razne reforme, postajale su mnogo opasnije težnje srpske i hrvatske politike za pridobijanjem Bošnjaka na svoju stranu. Međutim, pritisci na bošnjačko stanovništvo i nametanje nacionalnog osjećaja naišao je na veoma žestok otpor Bošnjaka, ali i austrugarske vlasti.
Uslijed ovakvih okolnosti postojala je potreba za osnivanjem vlastitog nacionalnog glasila koje bi promovisalo bošnjačku posebnost u odnosu na druga dva naroda, ali i podizalo moral stanovništva.. Ova ideja provedena je u djelo uz pomoć grupe sarajevskih Bošnjaka na čelu sa hercegovcem Mehmed-begom Kapetanovićem koji su zaslužni za pokretanje sedmičnog časopisa pod nazivom „Bošnjak. Prvi broj ovog sedmičnog časopisa izašao je na današnji dan 1891. godine, a njegov rad od početka je podržavala austrougarska vlast iz razloga što su njihovi interesi bili da Bošnjake odvoje od vanjskih uticaja. Glavni cilj pokretanja ovog sedmičnog časopisa bio je odbrana Bošnjaka i njihovih interesa koji su bili ugroženi od agresivne politike susjednih zemalja, a čij je glavni cilj bio da Bošnjake pripoje svojim interesima, ne smatrajući ih zasebnom cjelinom. List je u veoma kratkom roku imao zadatak da istakne nove društvene vrijednosti i da stimuliše transformaciju među bošnjačkom elitom. Bošnjak je često govorio o obrazovanju, te je radio na tome da pomogne bošnjačke porodice i usmjeri ih prema obrazovanju vlastite djece.
U časopisu se isticalo da Srbi i Hrvati nastoje da svoju djecu obrazuju, i da ne vide nikakve smetnje tome, jer nova vlast i njen obrazovani sistem neće sigurno uticati negativno na bošnjačku omladinu. „Bošnjak“ je u svojim tekstovima isticao da bošnjaci moraju razmišljati o svojoj budućnosti u Bosni i Hercegovini, kao i da se trebaju priviknuti na nove okolnosti, ali bez odustajanja od svojih ciljeva. Ovaj list se zalagao za ostanak bošnjačkog naroda u svojoj zemlji, a napuštanje zemlje i iseljavanje žestoko su kritikovali. “Bošnjak” je radio na kulturnom i prosvjetnom napretku bošnjačkog naroda, a možemo reći da im je ovo bio jedan od najvećih prioriteta tokom dugogodišnjeg postojanja ovog sedmičnog lista. Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak i saradnici među kojima je jedan od najistaknutijih bio Savfet-beg Bašagić nesebično su ulagali trud u smjeru stvaranja nacionalne svijesti, a koliko je bilo važno za saradnike ovog časopisa da istaknu svoju beskompromisnu posebnost govori i pjesma „Bošnjaku“ koju je napisao Bašagić već u prvom broju. Nakon što je „Bošnjak“ prestao sa radom njegovu ulogu preuzeo je „Behar“, časopis sa sličnom uređivačkom politikom.
Za Akos.ba piše: Admir Lisica
