Neke greške prešutno su se odobravale i od najuglednije uleme
PITANJE:
Ranije ste odgovorili na pitanje jednog čitaoca vezano za onih deset rekata koji se klanjaju poslije džume. Ja sam odgovor razumio i praktično primijenio. Međutim, obdašnja ulema i dalje radi po starom. Oni ne prihvataju vaše objašnjenje, čak govore: „Zar do sada nisu znali toliki teolozi i ulema da to rade svi muslimani u svijetu,odkud on (odnosi se na Vas) izađe najpametniji.“
Uzgred da napomenem: ovdje na Kosovu, neki, koji sebe smatraju učenom ulemom, misle da ponekad „pretjerujete“u nekim stavovima. Ja im pak kažem da to trebaju javno iznijeti, npr.preko „Glasnika“. Šta Vi mislite o tome?
ODGOVOR:
Ja razumijem otpore i sporo prihvaćanje ispravljanja grešaka i preživjelih shvaćanja. Smatram da te otpore ne bi trebalo dramatizirati. Ne bi bilo ispravno očekivati da ljudi preko noći mijenjaju mišljenja i uvjerenja. Treba imati u vidu da su se neke zablude i greške stoljećima podržavale i prešutno odobravale od najuglednije uleme.
Nije tačno da svi muslimani u svijetu klanjaju deset rekata poslije farza u džumi, odnosno da poslije džume namaza klanjaju i podne. Niko to ne čini ni u jednoj arapskoj zemlji. U svim tim zemljama imam završi čim klanja dva rekata džume namaza. Postavljanje stvari na svoje mjesto, ispravljanje određenih neispravnosti, ne može se označiti nikakvim pretjerivanjem. Pravo pretjerivanje je govoriti i propisivati da treba poslije džume namaza klanjati i podne namaz, kada se zna da džuma namaz zamjenjuje podne.
U svojim stavovima nikada se ne rukovodimo time da kažemo kako smo najpametniji. Sigurno nemamo takvih ambicija. Jedina mi je želja da se islamski propisi prikažu onakvima kakvi oni i jesu.
Mora se priznati da ima toga što je izopačeno preživjelo i što se uvuklo u njega, a što mu je potpuno strano. Period dekadence je ostavio duboke tragove u životu muslimana. Moraju se ispravljati deformacije koje su nastale u ovom periodu.
Na pitanje odgovorio: Husein ef. Đozo
Izvor: ”Husein Đozo – razmišljanja i fetve”
Akos.ba
