Iz pera Mehmeda Handžića: O adabima dove

Kada te upitaju o Meni Moji robovi, ti im reci da sam Ja blizu, uslišavam dovu onoga koji moli, kada Me zamoli, pa nek se i oni Meni odazovu i nek Me vjeruju, ne bi li bili na Pravome putu, (Suretu-l-Bekare, 186).
Molite Boga ponizno i tajno, jer On ne voli one koji pretjeruju! Ne činite nereda na Zemlji nakon što je red na njoj zaveden i molite Boga iz straha i iz želje! Božija je milost blizu onima koji dobro čine. (Suretu-l-A’raf, 55 i 56).
Vaš je Gospodar rekao: “Molite me, Ja ću vam uslišati! Oni koji se uzdižu da Mi ne robuju unići će u Džehennem poniženi.“ (Suretu Gafir, 60).
Allah ima Svoja lijepa imena, pa Ga njima dozivajte i molite!

Nekoliko hadisa o dovi
“Dova je srčika ibadeta.“ “Ništa ne može sudbinu promijeniti osim dove, a ništa ne može život produljiti osim dobročinstva.“ “Ništa plemenitije kod Boga nema od dove.“ “Ko Boga ne moli, Bog se na njega srdi.“
“Nemojte slabi biti u dovi, jer s dovom niko propasti neće.“ “Kome je drago da mu se Bog odazove u tegobama i nevolji, nek Boga mnogo moli u udobnosti.“ “Dova je oružje muslimana, oslonac vjere i svjetlo nebesa i Zemlje.“
“Da li želite da vas naputim na ono čim ćete se spasiti od neprijatelja i čim ćete dobiti obilnu nafaku? To je da Boga molite danju i noću, jer je dova oružje muslimana.“ “Bog je stidan i plemenit, stidi se da ih vrati prazne, bez nade.“
“Svakome muslimanu koji zamoli neku želju u kojoj nema grijeha ni kidanja rodbinske veze, Bog dadne jedno od toga: ili mu želji odmah udovolji ili mu je ostavi za budući svijet ili ga sačuva od sličnog zla.“
Uvjeti da dova bude primljena. Među uvjete da dova bude primljena na prvome mjestu spada da se dotični kloni harama u jelu, piću i odijevanju, zatim da bude u svojoj dovi prema Bogu potpuno iskren. Dobro je prije dove učiniti neko lijepo i korisno djelo. Zbog toga se preporučuje da se prije dove klanja namaz.
Jedan od adaba dove je da se dova čini sa abdestom, da se okrene prema Kibli, da čovjek prije dove izrazi Bogu zahvalnost, da uz dovu prouči i salavat Pejgamberu, a.s., da digne ruke prema ramenima, da uljudno i skromno moli, da Boga moli Njegovim “lijepim imenima“, da se u dovi proture dobri ljudi, da se previše glas ne diže, da onaj koji dovu čini prizna svoje grijehe, da odlučno Boga moli, da je pun nada da će postignuti ono što moli, da opetovano moli, da ne rekne: molio sam, pa se ne prima, da ne moli ono što je grijeh ili nemoguće, da nakon dove potare rukama lice svoje i slično.
Kao dobar uvjet da dova bude primljena je da se za dovu bira vrijeme, pa i mjesto. Pogodno vrijeme za dovu je Lejletu-l-kadr, cio ramazan, a naročito pred iftar, zatim u noći uoči petka, oko klanjanja džuma-namaza, u pola noći, u zoru, za vrijeme učenja ezana, te između ezana i ikameta, u borbi, pri kraju namaza i iza namaza, na sedždi, poslije učenja Kur’ana ili poslije hatme, u skupu oko zikra i slično. Pogodno mjesto za dovu je Arefat, zatim oko Kabe, te džamija u Mekki, Medini i Kudusu i slično.
Dova u nevolji kod Boga je primljena, tako isto dova onog kome je zulum i nepravda učinjena, dova pravedna vladara, dova roditelja svojoj djeci, dova dobre vrijedne djece za svoje roditelje, dova putnika, dova muslimana svom bratu muslimanu u njegovoj odsutnosti, dova onog koji se pokaje i tevbe dođe i slično.
Sve što smo naveli zasnovano je na valjanim i dobrim hadisima i pouzdanim vjerskim izvorima. Zbog toga treba na ovo sve paziti i čineći dovu sve u djelo nastojati privesti i primjeniti. U slučaju nužde, kad se nešto od navedenog adaba i propusti nema smetnje.
Dova je kao i ostali zikr, a Allah, dž.š., u Kur’anu kaže: U stvorenju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana, bez sumnje ima znakova za one, koji su obdareni razumom, za one koji Boga spominju stojeći, sjedeći i ležeći i koji promišljaju o stvaranju nebesa i Zemlje: “Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio! Slava Tebi! Sačuvaj nas vatrene kazne!“ Jedino treba znati da onaj koji je džunub ne može Kur’an učiti. Dove i ostali zikr može. Čak može i učiti kur’anske dove, samo ako mu je namjera da dovu čini, a ne da Kur’an uči. Tako npr. može učiti: Rabbena, atina fiddunja… itd., ako ne namjerava da uči taj kur’anski ajet, nego izgovara te riječi u namjeri da uči tu dovu.

Izvor: Zbirka izabranih dova (iz Kur’ana i Hadisa)
Autor: Mehmed Handžić
Za Akos.ba priredila: Medina Kanlić