Bajramski poklon muslimanima Rusije od Turske: Otvorena Centralna džamije u Moskvi
Putin i Erdogan na otvaranju džamije 
Okupljenima se obratio turski predsjednik Erdogan i zahvalio svima koji su doprinijeli u izgradnji nove moskovske džamije, te dodao da ga posebno raduje činjenica da su u tome važnu ulogu imali Ured za vjerska pitanja Republike Turske i Fondacija Diyanet.
„Molim Boga da usliša molitve koje će u ovoj džamiji biti činjene. Molim se i da ova Centralna džamija u Moskvi ima svoju ulogu u uspostavi mira u svijetu. Ovo je simbol toga da je muslimanska zajednica sastavni i neizostavni dio Rusije. Ta zajednica ima velike doprinose u prijateljskim odnosima Turske i Rusije i stalno nas podstiče na dodatno zbližavanje“, kazao je Erdogan.
Ističući kako je Rusija dobar primjer suživota različitih etničkih, vjerskih i drugih zajednica, Erdogan je kazao da je i današnje svečano otvaranje džamije u centru Moskve pokazatelj da sve zajednice sa svojim različitostima mogu da se okupe oko zajedničkih vrijednosti i grade zajednički krov i budućnost.
„Dok ovdje svjedočimo lijepom prizoru, nažalost, u mnogim dijelovima svijeta se dešavaju sasvim suprotne stvari. Izraelska politika diskriminacije Palestinaca, i skrnavljenje svetosti Al Akse u Jerusalemu vode u opasnost. U Siriji, Iraku, Egiptu, Libiji, Jemenu i drugim dijelovima regije se dešavaju ružne stvari koje su na sramotu cijelom čovječanstvu. Tužni smo i zbog ružnih prizora sramotnog odnosa i obespravljenosti izbjeglica na evropskim granicama. U Sredozemnom moru i u Egejskom moru umire i strada čovječanstvo i njegova savjest“, poručio je Erdogan.
Podsjećajući na riječi poznatog ruskog pisca Tolstoja da je u životu najvažnije dobročinstvo, Erdogan se obratio svim liderima svijeta, posebno evropskih zemalja.
„Tolstoj u drugom tekstu upozorava da vatra potpaljena sa podlom namjerom može spaliti cijelu kuću i selo. Dešavanja u regiji moramo gledati i sa tog aspekta. Vatru na Bliskom istoku moramo gasiti savjesno, pravedno i poštujući historijske, kulturne i druge vrijednosti i prava naroda koji tamo žive. Mi u Turskoj smo baš tako i bez imalo oklijevanja primili i zbrinuli dva miliona ugroženih ljudi iz Iraka i Sirije. Već četiri godine pružamo svaku pomoć tim ljudima. Rješenje izbjegličkih problema nije u zatvaranju granica ili puštanju tih ljudi da umiru u morima, već u tome da se njihove domovine vrate u stanje u kojem je moguć normalan život“, kazao je turski predsjednik Erdogan.
Ruski predsjednik Putin je u svom obraćanju na svečanom otvaranju džamije u Moskvi danas kazao da je islam nerazdvojivi dio Rusije i da muslimanski lideri mnogo doprinose u izgradnji mira i razumijevanja u društvu.
Ističući kako je današnje otvaranje džamije u Moskvi veoma važan događaj za ruske muslimane, Putin je kazao da je ta džamija izuzetno lijepo djelo koje priliči Rusiji kao multietničkoj i multireligijskoj zemlji.
Zahvalivši svima koji su doprinijeli u izgradnji moskovske džamije, posebno Turskoj i Kazahstanu, Putin je podsjetio na zapovijed iz Kur’ana da se ljudi trebaju nadmetati u dobroti.
Ukazujući na globalnu borbu protiv radikalizama i pokušaje da se vjera iskoristi u političke i druge svrhe, Putin je kazao da je veoma važno da se muslimanska omladina odgaja u duhu izvornog islama.
Svečanom događaju u Moskvi prisustvovao je i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, koji je tom prilikom istakao da će ova džamija zbog svoje ljepote uskoro postati jedan od simbola ruske prijestolnice.
Abbas je kazao da su džamije mjesta u kojima svi muslimani imaju pravo da obavljaju svoje molitve, te pozvao međunarodnu zajednicu da vrati to pravo Palestincima u Al Aksi.
U Rusiji živi 20 miliona muslimana, od čega u Moskvi živi između milion i dva miliona muslimana. U ruskoj prijestolnici do sada su postojale četiri džamije, međutim veliki je broj “pokretnih” džamija koje su zapravo autobusi prilagođeni obavljanju molitve i vjerskom pranju. Razlog ovako malom broju bogomolja, uprkos velikom broju vjernika je gotovo nemoguće dobijanje građevinske dozvole potrebne za izgradnju džamije.
Gradnja Centralne džamije u kojoj će 10.000 vjernika moći istovremeno obavljati molitvu, trajala je sedam godina. Površina zatvorenog prostora ove bogomolje iznosi oko 19 hiljada metara kvadratnih, visina kupole je 46 metara, a promjer kupole je 22 metra. Visina minareta iznosi 81 metar.
Kupola je u potpunosti prekrivena bakrenim pločama ukrašenim zlatnim listovima.
Na ukrašavanju džamije, koje je trajalo dvije godine, učestvovalo je više od 100 umjetnika i stručnjaka iz različitih zemalja svijeta.
Republika Turska je omogućila sredstva za ukrašavanje prostora, od mjesta predviđenog za obavljanje molitve do kupole, za obradu mermera koji je korišten u izgradnji, za obradu i ukrašavanje raskošnih lustera, kao i za izradu tepiha površine 6.000 metara kvadratnih.
Ukrasi su urađeni posebnom tehnikom koja se koristila u 16. i 17. stoljeću na prostoru nekadašnjeg Osmanskog carstva. Vanjština džamije prilagođena je vremenskim uslovima i oštroj klimi po kojoj je Rusija poznata. U džamiji se nalazi i osam liftova koji će vjernicima olakšali kretanje kroz bogomolju.
Akos.ba
