John Maynard Keynes je još prije 100 godinarekao da je jedina funkcija predviđanja u ekonomiji podizanje ugleda astrologiji.
 

Piše: Dženan Kulović

Čitajući nedavno objavljenu knjigu naslova Što Europa želi, autora Slavoja Žižeka i Srećka Horvata, zapazio sam kako autori zagovaraju tezu da je europska budućnost isplanirana tako da ćemo u njoj imatisretne bankare i nesretna društva. U tom vrtlogu predviđa se razvojni put u kojem će kapital biti jahač, a društva konj. Uistinu, danas svi zajedno možemo posvjedočiti da je gospodarstvo previše ozbiljna stvar da bi se prepustila logici potrošačkog društva. Taman je menuet stabilnog švajcarskog franka, poznatijeg kao švajcarac, unosio harmoniju u živote ljudi koji “duguju” u toj valuti, a početak 2015. godine je donio savim nove i posve neočekivane probleme.

Od kad sežu problemi?

Začeci problema čijoj eskalaciji danas svjedočimo protežu se s kraja 2007. i početka 2008. godine. Za taj period vezujemo sami početak globalne finansijske krize. Pored drugih dobrano stojećih valuta poput američkog dolara, japanskog jena i švajcarski franak karakterišemo kao valutu u koju investitori rado “bježe” kada uslijed nepovoljnih globalnih makroekonomskih kretanja, prvenstveno zbog porasta nazaposlenosti i smanjenja privrednog rasta, dolazi do poremećaja na tržištu.

Prije pomenutog perioda, u bankarskom sektoru zemalja u okruženju cvjeta odobravanje kredita u švajcarcima koji u tom trenutku bilježi stabilan odnos prema euru. S tim u vezi, bankarski sektor je našao računicu da klijentima ponudi jeftinije kredite i mogućnost jeftinijeg zaduživanja.

Međutim, globalna ekonomska kriza dobrano načinje ekonomije zemalja što za posljedicu ima njihovu vidnu iscrpljenost i malaksalost. Time je u zemljama koje su više pogođene nastalom krizom više pogođena domaća valuta. Kao rezultat takvog stanja euro je značajno oslabio, što je dovelo do porasta potražnje za švajcarcem.

Tražnja za švajcarcem je odjednom porasla (prema ekonomskoj zakonitosti porast nivoa tražnje utiče na porast nivoa cijene) što je prourokovalo veći kurs švajcarca, a dužnike opteretilo većim iznosom anuiteta.

Jačanje švajcarca doprinijelo je poskupljenju švajcarskih proizvoda u nekim zemljama (s jedne strane), i smanjenju švajcarske konkurentnosti u nekim indikatorima (s druge strane). Cjelovit scenarij sa svim usponima i padovima bilo je moguće pratiti analizirajući rezultate Globalnog indeksa konkurentnosti koji redovno, u kontinuitetu, svake godine objavljuje Svjetski ekonomski forum.

Kako bi zaustavila taj problem Centralna banka Švajcarske je fiksirala kurs švajcarca u odnosu na euro – stabilan kurs je vratio izvozne cijene i nacionalnu konkurentnost u prihvatljive i razumljive okvire. Tim potezom koji je povukla Centralna banka Švajcarske najviše su dobili dužnici čije su mjesečne rate postale fiksne i stabilne.

S obzirom da stabilan kurs nije dobro rješenje uslijed zamajca drugih ekonomija čime jača euro, Centralna banka Švajcarske početkom ove godine, tačnije 7. januara, donosi odluku da povede politiku prilagođavanja kursa ukidanjem pariteta (stabilnog deviznog kursa) prepuštajući ga podivljalom tržištu kapitala da ono odredi odnos prema euru. To je prouzoričilo porast švajcarskog franka koji je ranijom politikom stabilnog kursa bio potcijenjen u odnosu na euro.

Ponovo se suočavamo sa već viđenim scenarijem, ali ovaj put u mnogo nakaradnijem obliku. Kao posljedica toga rastu iznosi rata svih kredita koji su indeksirani u švajcarcima.

Globalna nevolja

Kriza koja je započela 2008. godine pravi je primjer istinske globalne gospodarske nevolje koja pogađa svijet. Ekonomski analitičari se slažu da aktuelne dubioze eura mogu uzrokovati veće promjene od pada Berlinskog zida, što ga je Vàclav Havel slikovito opisao “krajem života u laži”. Jedino nije mogao predvidjeti da ulazimo u doba još većih laži. Prognoza da će franak jačati i dalje nije ohrabrujuća, ali je svakako izvjesna.

Opširnije na portalu Al Jazeere:

Sretni bankari, nesretna društva

Biografija autora

Dženan Kulović

Dženan Kulović predaje na Ekonomskom fakultetu u Zenici i direktor je Centra za razvoj karijera i kompetencija. Saradnik je Centra za lično i profesionalno usavršavanje i konsultant iz oblasti vrednovanja preduzeća. Autor je i koautor nekoliko knjiga iz područja menadžmenta, objavljenih u Sarajevu, Beogradu, Splitu i Zenici. Aktivno sudjeluje u radu domaćih i međunarodnih naučnih konferencija. Objavio je više od 50 radova.