Zajimović: Vakufi danas – postignuća koja nas obavezuju na odgovornost, ulaganje i dalji razvoj

O značaju same manifestacije, realizovanim projektima koji su ključni za Zajednicu ali i društvo, u intervjuu za Preporod.info govorio je dr. Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije u BiH. On je u oživljavanju vakufa posebno ukazao na pomoć Islamske zajednice i podršku koja je dolazila od organa Zajednice, što je uveliko pomoglo da su danas mnogi objekti koji su bili u ruševnom stanju dobili novi sjaj, a time i mogućnost da ponovo koriste društvu.

Zajimović je podsjetio da 25. aprila počinje 13. po redu manifestacija „Dani vakufa“, koja će trajati do 7. maja, a u sklopu nje će biti otvorena tri objekta: Opijačeva tekija u Mostaru, Hadži Balina džamija u Mostaru i Behram-begova džamija u Tuzli, za čiju su obnovu i restauraciju  izdvojeni višemilionski iznosi.

Razgovarala: Amina Nuhanović

Preporod.info: Šta manifestaciju “Dani vakufa” izdvaja u odnosu na druge kulturne i vjerske manifestacije u Bosni i Hercegovini i na koji način ona doprinosi savremenom razumijevanju i afirmaciji vakufa?

Zajimović: “Dani vakufa” su jedinstveni po tome što nude konkretne projekte, predstavljaju rezultate, okupljaju stručnjake i investitore, podstiču osnivanje novih vakufa, otvaraju obnovljene objekte i direktno učestvuju u oblikovanju društvenog prostora. Za razliku od mnogih drugih manifestacija koje se iscrpljuju u protokolarnim govorima, folkloru i zabavnom programu, bez stvarnog učinka, “Dani vakufa” su praktični, sadržajni i obećavajući. Upravo ta kombinacija – duhovne poruke, historijske dubine, konkretnih rezultata i okrenutosti budućnosti – čini ovu manifestaciju, ne samo vrijednom pažnje već i neophodnom za razvoj savremenog bosanskohercegovačkog društva.

Ova je manifestacija potvrda “da je vakuf i dalje živa institucija, sposobna da bude most između tradicije i modernog doba”, a ono što dodatno potvrđuje njen značaj jeste činjenica da pod bosanskohercegovačkim nebom nema slične manifestacije.

Vakufi kao motor zajedničkog napretka: Projekti koji mijenjaju društvo

Preporod.info: Kažete da je realizovan veliki broj projekata. Koje biste izdvojili kao najznačajnije? Koliko su oni doprinijeli Islamskoj zajednici i kakav je njihov značaj za širu društvenu zajednicu?

Zajimović: Vakufska direkcija realizovala je veliki broj značajnih projekata koji su ostavili dubok i dugotrajan trag, ne samo unutar Islamske zajednice već i u široj društvenoj zajednici Bosne i Hercegovine. Ovi projekti obuhvatili su obnovu i izgradnju vjerskih objekata, razvoj ekonomskih vakufa, obrazovne i humanitarne inicijative, kao i sistemsku evidenciju i zaštitu vakufske imovine. Vakufi su tokom ovog perioda postali ključan instrument duhovnog, kulturnog, obrazovnog i ekonomskog razvoja, omogućivši zapošljavanje nekoliko stotina radnika i pružajući konkretne

Godišnji prihodi vakufa povećani su sa skromnih iznosa u prethodnim decenijama na višestruko veće brojke, čime je osigurana dugoročna stabilnost i mogućnost ulaganja u nove, društveno korisne projekte. Vakufi su danas, ne samo duhovno i kulturno naslijeđe već i aktivni pokretači obrazovanja, ekonomskog razvoja, humanitarne pomoći i društvene integracije.

Preporod.info: Koliko je sredstava ukupno obezbijeđeno za vakufske projekte?

Zajimović: Na osnovu dostupnih informacija, Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zajedno sa svojim partnerima, realizovala je stotine projekata širom zemlje, pri čemu su gotovo sva obezbijeđena sredstva dolazila iz inostranstva. Time je u Bosnu i Hercegovinu unesen značajan svježi kapital, čija ukupna vrijednost – kada se sve sabere – doseže impozantne razmjere. Ova sredstva omogućila su realizaciju širokog spektra projekata koji su direktno doprinijeli vjerskom, obrazovnom, ekonomskom i socijalnom razvoju.

Vrijednost pojedinačnih projekata kretala se u rasponu od nekoliko miliona maraka, a njihova obnova nije bila samo pitanje očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa već i čin jačanja identiteta, prisustva i zajedništva muslimana u Bosni i Hercegovini.

Također, značajna sredstva uložena su u izgradnju i modernizaciju vakufskih ekonomskih i društvenih centara, stambeno-poslovnih objekata, poslovnih prostora i drugih infrastrukturnih projekata, čija je ukupna vrijednost u mnogim slučajevima iznosila više miliona maraka po projektu.

Preporod.info: Koji su planovi Vakufske direkcije za 2025. godinu?

Zajimović: U ovoj godini planiramo niz važnih projekata, kako u pogledu obnove tako i u pogledu izgradnje novih objekata. Među najznačajnijima su otvorenje Dugalića džamije sa sahat-kulom u Nevesinju, Hadži Baline džamije u Mostaru, Opijačeve tekije u Mostaru te vakufskog višenamjenskog objekta u Ravnama na području Medžlisa Islamske zajednice Vareš. Također, planiramo započeti ponovnu izgradnju Sahat-kule u Banjoj Luci, temeljnu restauraciju Ali-pašine džamije u Sarajevu, kao i ponovnu izgradnju Galčića mesdžida u Mostaru.

Pored toga, posebnu pažnju posvetit ćemo razvoju ekonomski isplativih vakufskih projekata, koji imaju potencijal da generiraju stabilne prihode, osiguraju dugoročnu samoodrživost medžlisa Islamske zajednice te doprinesu otvaranju novih radnih mjesta i jačanju lokalnih zajednica. Takvi projekti predstavljaju ne samo investiciju u imovinu već i u stabilnost Zajednice.

Preporod.info: Kako vidite budućnost vakufa u Bosni i Hercegovini i kakav je njihov potencijal za razvoj društva?

Zajimović: Vakufi u Bosni i Hercegovini imaju potencijal da postanu jedan od najvažnijih stubova ukupnog društvenog razvoja. Njihova snaga ne ogleda se samo u historiji već i u mogućnostima koje nude u sadašnjem i budućem vremenu. Vakufi nisu puki ostatak prošlosti – oni su živo tkivo jednog naroda i zajednice, koje u sebi sadrži duhovni, ekonomski, kulturni i socijalni kapital. Ako se njima strateški upravlja, ako se pravilno razvijaju i ako ostanu unutar vizije služenja čovjeku i zajednici, njihova uloga može postati presudna za stabilnost i napredak, ne samo Islamske zajednice već i društva u cjelini.

Upravljanje vakufima u budućnosti mora ići ukorak s tehnologijama i savremenim menadžmentom. Digitalizacija, baza podataka, transparentnost, online-platforme – sve su to alati koje treba koristiti da bi se vakufima upravljalo efikasno i odgovorno. Istovremeno, edukacija kadrova, jačanje svijesti unutar Zajednice i uključivanje mladih u rad na vakufima, moraju postati prioritet.

Islamska zajednica treba više ulagati u poslovne centre, poljoprivredne projekte, stambeno-poslovne komplekse, projekte zelene energije – poput solarnih elektrana – kao i u specijalizirane vakufske fondove. Investicije u vakufe, ako su stručno vođene, vraćaju višestruko. Dobar primjer su medžlisi koji su, uz podršku Vakufske direkcije, u posljednjim godinama ostvarili izvanredne rezultate – to treba postati standard, a ne izuzetak.

Na kraju, vakufi ne smiju biti izolirani resurs – oni moraju biti integrisani u život zajednice. To znači da pomažu obrazovanje, da pomažu siromašne, da stvaraju šanse mladima, da grade institucije koje služe svima. Vakufi su najkonkretniji izraz islamske solidarnosti. Zato je važno da Islamska zajednica jača i kulturnu i humanitarnu dimenziju vakufa i da kroz njih odgovara na potrebe savremenog čovjeka.

Vakufska priča iz Bosne i Hercegovine već je prepoznata na međunarodnom nivou, ali sada je vrijeme da se taj potencijal pretvori u stratešku prednost. Ako Islamska zajednica sistematski razvije institucionalnu podršku, digitalnu transformaciju, pravnu zaštitu, obrazovni sadržaj i međunarodnu saradnju – vakufi mogu postati jedan od najvažnijih stubova, ne samo vjerskog već i društvenog razvoja u našoj zemlji.

akos.ba