Krečenje stabala voća ima višestruke koristi, to je praksa koja je od davnina prisutna u voćarstvu i može biti razlogom očuvanja ili uništenja kompletnog roda na voćnjaku. Kako bi bolje razumjeli greške prvo ću navesti razloge krečenja i njene koristi.
Osnovni razlog krečenja voćki jeste prekrivanje tamnije boje stabla bijelom bojom koja odbija svjetlost i na taj način se stablo manje zagrijava što uzrokuje kašnjenje početka vegetacije, kašnjenje behara što u konačnici ima za cilj izbjegavanje kasnih proljetnih mrazeva koji mogu djelomično ili u potpunosti uništiti rod u toj godini.
U toku zimskih temperaturnih kolebanja dolazi do pucanja kore stabla, takozvanog mrazopuca, prilikom čega se stvaraju pukotine koje predstavljaju pogodno mjesto za štetne organizme. Krečenjem stabla štitimo voćku od ovih nametnika i utičemo na zdravlje biljke. Krečenjem se, također, suzbija mahovina, sprječava ožegotina na kori ali i odbijaju zečevi, glodavci i druge životinje koje potencijalno mogu oglodati koru i potpuno uništiti stablo, krečenje nema insekticidno ali ima dezinfekcijsko djelovanje.
Prva i najveća greška koja se pravi prilikom krečenja voćki jeste vrijeme krečenja koje se mora obaviti u jesen, nakon opadanja lišća a prije prvih mrazeva. Samo sa krečenjem u ovom periodu ostvarujemo efekt odgode početka vegetacije za 7-10 dana i štitimo stablo od nametnika. Krečenje u aprilu kako je to kod nas često praksa je uzaludno trošenje novca i vremena. Krečenje u aprilu osim estetskog nema nikakav drugi pozitivan efekt. Jasno je da obeharala i okrečena voćka lijepo izgleda ali naš cilj je prvenstveno da voćka daje plod a ne da lijepo izgleda.
Druga greška koje se susreće u praksi je nepravilno napravljena smjesa za krečenje.
Smjesa za krečenje voća se spravlja sa sljedećim sastojcima:
5 kg negašenog kreča (vapna)
500g kuhinjske soli
250g sumpora, i
100 g bakrenog preparata
U smjesu nabrojanih sastojaka se dodaje 8-10 litara vode i dobiva krečno mlijeko koje je spremno za krečenje.
Pogrešno napravljena smjese utiče na loše prianjanje za stablo što uzrokuje spiranje boje. Treba napomenuti da i pored dobro pripremljene smjese, po potrebi, u periodu mirovanja vegetacije je potrebno voće dodatno premazati kako bi se ostvario puni efekt. Dešava se da pod utjecajem kiše, mraza i vjetra fil krečnog mlijeka se u potpunosti oljušti i to baš pred početak vegetacije kada je bijela boja na stablu najpotrebnija.
Greške koje su evidentne u praksi je i krečenje u periodu mrazeva kada za posljedicu imamo mržnjenje fila krečnog mlijeka. U ovakvim uslovima krečni fil će uskoro samo otpasti. Krečenje je najbolje obaviti po suhom vremenu i uz adekvatnu temperaturu.
Jedna od grešaka jeste i površno krečenje gdje krečno mlijeko ne dospijeva do pukotina, posebno na mjestima račvanja. Upravo su ove pukotine mjesto gdje se skrivaju nametnici koji mogu narušiti zdravlje biljke. Prilikom krečenja potrebno je smjesu povremeno promiješati i krečenje izvršiti u dva premaza.
za akos.ba piše Ekrem Čelebić, diplomirani inžinjer poljoprivrede
