Ramazan je svjedok najvažnijeg događaja u historiji čovječanstva
Allah je učinio nagradu za noćni namaz u ramazanu izuzetno velikom, a dova i istigfar imaju iznimno visoku vrijednost, posebno dova koja se upućuje pred iftar, jer je to, kao što se navodi u vjerodostojnim predajama, jedna od dova koja se uzdiže Allahu i koju Allah uslišava.

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Možda mnogima izgleda da Allahovo darivanje mnogobrojnih blagodati ljudima, bez razlikovanja između pokornog i nepokornog, znači da ih Allah tretira isto. Međutim, ako razmislimo o načinima na koje Allah ukazuje počast Svojim iskrenim robovima, a ne nevjernicima, otkrit ćemo mnogo nagrada i darova koje ne mogu spoznati osim oni koji slijede Allahovu uputu.
Što se tiče onih koji su se okrenuli od Allahovog puta i slijede neke druge puteve, njih je Allah kaznio teškom kaznom koju zaslužuju, a to je da su njihovi postupci daleko od razboritosti, kao što se navodi u ajetu: ”I ne slušaj onoga čije smo srce nehajnim prema Nama ostavili, koji strast svoju slijedi i čiji su postupci daleko od razboritosti.” (El-Kehf, 28.)
Jedan od mnogobrojnih darova koje Allah daje vjernicima je i mjesec ramazan, koji je sezona profitabilnog investiranja s malim troškovima i ulaganjima.
Naime, na osnovu Kur’ana i Sunneta znamo da Allah, dželle šanuhu, jedno dobro djelo nagrađuje deset do sedamdeset puta većom nagradom, međutim, u ramazanu se nagrada za dobra djela umnogostručava u odnosu na ostale dane i u odnosu na ovu ogromnu nagradu od deset do sedamdeset puta.
Jer, možda ova ogromna nagrada mnogim ljudima ipak neće biti dovoljna da ih udalji od Vatre i uvede u Džennet, zbog mnoštva njihovih grijeha. Ili možda neki od njihovih ibadeta neće biti primljeni kod Allaha zbog nemara, kao što je zaokupljenost uma dunjalučkim stvarima tokom namaza, ili kvarenje sadake prigovaranjem i željom za isticanjem itd.
Zbog ovih i drugih okolnosti koje upropaštavaju dobra djela, Allah je Svojim iskrenim robovima dodijelio posebnu (dodatnu) nagradu koja nadoknađuje ono što su možda izgubili od potrebnog broja dobrih djela za ulazak u Džennet.
Allah je učinio nagradu za noćni namaz u ramazanu izuzetno velikom, a dova i istigfar imaju iznimno visoku vrijednost, posebno dova koja se upućuje pred iftar, jer je to, kao što se navodi u vjerodostojnim predajama, jedna od dova koja se uzdiže Allahu i koju Allah uslišava.
Međutim, najveći dar koji je Allah dao sljedbenicima islama je noć Lejletul-kadr, a zbog njene velike vrijednosti, Allah je objavio da je ona bolja od hiljadu mjeseci iskrenog ibadeta.
Budući da se ona nalazi u zadnjih deset noći ramazana, kako nas je obavijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pametan je onaj koji iskoristi ovu dragocjenu priliku i traga za njenim darovima.
Iz sure El-Kadr razumijemo da veličina ove noći proizlazi iz dva razloga. Prvi je da je u toj noći Kur’an spušten u cijelosti iz Levhi-Mahfuza (Ploče pomno čuvane) na zemaljsko nebo, a prvo što je u toj noći objavljeno Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bilo je prvih pet ajeta iz sure El-‘Alak, a zatim je Kur’an postepeno objavljivan Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, tokom dvadeset i tri godine. I ovo je najvažniji događaj u historiji čovječanstva.
Drugi razlog je da se te noći određuju sudbine ljudi za cijelu godinu, uključujući život, smrt, opskrbu, sreću, nesreću i sve ostalo, shodno ajetu: ”U kojoj se svaki mudri posao riješi.” (Ed-Duhan, 4.)
U ovoj noći se određuju svi važni događaji i pitanja vezana za čovjeka, život i svemir. Kur’an koristi izraz ”hakim” (”mudri”) kako bi naglasio postojanost ovog određivanja i njegovu nepromjenjivost.
I zbog upravljanja svim stvarima vezanim za život i svemir ”meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake”. (El-Kadr, 4.)
Dakle, cilj silaska melekâ i Džibrila u ovoj noći je da se odrede i preciziraju svi događaji i kosmičke pojave koje će se desiti u narednoj godini.
Možda će neko postaviti pitanje: ”Kakva je korist od dove, ako je sve što će se desiti u narednoj godini već unaprijed određeno, prema onome što je Allah odredio u praiskonu?”
Islamski učenjaci kažu da je određenje (el-kada’) ono što je Allah zapisao u Levhi-Mahfuzu, a to obuhvata glavne odredbe, ili sveopće Allahove odredbe u praiskonu, dok sudbina (kader) označava pojedinosti i detalje te odredbe, odnosno ono što je u knjigama meleka koji su zaduženi za izvršavanje tih odredbi u toj godini.
Dova je jedini način intervencije i utjecaja na odredbu, kao što je Uzvišeni Allah rekao: ”Reci: ‘Allah vam poklanja pažnju samo zbog vaše molitve (dove), a pošto ste vi poricali, neminovno vas čeka patnja.’” (El-Furkan, 77.)
I kao što je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ”Sudbinu ne može promijeniti ništa osim dove.” (Et-Tirmizi)
Na osnovu toga, Allah može uslišati dovu i promijeniti neka od zaduženja koja je povjerio melekima, jer samo On to ima pravo učiniti, shodno ajetu: ”Allah je dokidao šta je htio, a ostavljao šta je htio; u Njega je Glavna knjiga.” (Er-Ra’d, 39.)
Dakle, dova je moćno oružje za vjernika, koju mu je Allah podario kako bi mu bila izlaz kada se svi drugi putevi pred njim zatvore.(saff.ba)
akos.ba