Vaše misli tumače stvarnost (život) u kojoj živite

Čini se da je sreća usko povezana sa načinima na koje doživljavamo sebe, druge, svijet ili događaje. Kako interpretiramo sebe, kako interpretiramo stvarnost ili ono što se dešava oko nas, direktno utječe na to kako se osjećamo. Svijet interpretiramo putem čula vida, sluha, mirisa… sve što vidimo prolazi kroz naše procjene i subjektivna tumačenja ili “filtere”.  Zbog toga ćete vidjeti da ljudi jednu te istu stvar tumače različito.

Jednom prilikom Isa, a.s., prolazio je sa svojim učenicima pored lešine psa, pa su oni rekli: “Kako zaudara ovaj uginuli pas!”, međutim, Isa, a.s., na to je rekao: “Kako su mu bijeli zubi!”

Sreća je rezultat subjektivnih iskustava i načina razmišljanja, vrijednosti, djelovanja  itd. – ono što je za mene sreća možda nije za druge, ali to je razumljivo s obzirom na to da mi možda vidimo isti svijet, ali ga različito tumačimo. Sami stvaramo svoje interpretacije i stavove. Zbog toga i živimo drugačije.

Da li je moguće izmjeriti sreću?

Prema najnovijim istraživanjima psihologa odgovor je: Da!

“Sreća se može mjeriti s ova tri elementa:

–  prisustvo pozitivnih emocija,

–  odsutnost negativnih emocija i

 –  zadovoljstvo životom.”  (Ryan & Deci, 2001)

Da li je moguće da mislimo sretnije misli? I da li je moguće da naše misli pokrenu čuda u nama i oko nas?

Itekako.

Istraživanja su pokazala da genetika može da utječe na razinu naše sreće, međutim najveći dio sreće ovisi o nama samima. Također, dokazano je i da možemo mijenjati naš genetski materijal sa promjenom naših misli, riječi ili emocija. Sve što mislimo ili osjećamo direktno utječe i mijenja našu DNK, kao i naše ćelije. Geni doslovno reagiraju na naš um. U knjizi “Genij u našim genima”, Dawson Church napisao je: “Sada polako shvaćamo da naša svijest utječe na našu genetsku ekspresiju, iz trenutka u trenutak.”

Dobra vijest je da se neuroni u mozgu mogu regenerirati, obnavljati i taj proces naziva se neurogeneza, a prema nekim istraživanjima odvija se do same starosti, do posljednjih naših trenutaka. Prema dr. Hamiltonu, neurogeneza se dešava dok vježbamo, stječemo nova znanja, iskustva, kada imamo ciljeve, kada smo oduševljeni i puni entuzijazma, kada smo zahvalni – ukratko čak i duhovna stanja utječu na neurogenezu i naš mozak. Dakle, misli, emocije, riječi i ponašanja utječu na našu DNK, a time i na budućnost.

Tehnika: Napravite listu stvari koje vas usrećuju

Postoji li nešto što vas čini sretnima? Steknite naviku da primjećujete svakodnevno barem nekoliko stvari koje vas usrećuju. Dopustite sebi da vas obuzme taj osjećaj sreće i zahvalnosti Stvoritelju.

Napravite listu barem tri stvari koje će vas usrećiti u toku dana (ili druge), a koje ćete uraditi. I uradite ih. Navečer – pogledajte tu svoju listu i prisjetite se posebnih trenutaka u danu, sa zahvalnošću. Možete se prisjetiti trenutaka sreće, trenutaka uspjeha, dobrih vijesti, riješenih situacija, lijepih trenutaka sa putovanja, druženja, životnih situacija kada ste nešto dobili ili ostvarili. Prisjetite se trenutka kada vam je pomogla Božija intervencija i pomoć – svako ih ima. Zahvalite na tim trenucima. Pustite neka vas obuzme zahvalnost na svemu što imate. Vi ne možete istovremeno biti i zahvalni i tužni.

Ukoliko ste tužni – počnite primjećivati stvari koje imate i na kojima možete biti zahvalni. Osjetit ćete promjenu u sebi nakon što promijenite fokus.

Kad date sebi šansu da mislite drugačije – dajete sebi šansu i da živite drugačije jer se vaš mozak prestrojava i uređuje drugačije. Nauka potvrđuje da cijelo tijelo reaguje na vaše misli. Postajete vaše misli – nije samo izreka nego činjenica. Svijet postaje ono što vi o njemu mislite jer jedino vaše misli mu daju određeno tumačenje. Kako mislite o svijetu, takvim vam se pokazuje. Kako mislite o sebi, tako se i ponašate.  Kako mislite o drugima, tako se prema njima ponašate. Kako mislite o životu, on takav i postaje.

Zapitajte se:

1. Ko je taj ko misli negativne misli? Vi.
2. Gdje su one? U vama.
3. Zašto opstaju u vama? Zbog pažnje koju im vi pridajete.
4. Kako ih promijeniti? Sviješću da vi niste te misli, to je aktivnost uma i može se mijenjati.
5. Ako su misli u vama – ko ih može mijenjati? Jedino vi. To je vaša obaveza i odgovornost.
6. Kako započinje promjena? Odlukom, osvještavanjem i promjenom misli koje vam ne koriste.

Misao trebate osvijestiti, a onda ako vam ne odgovara, ako vas rastužuje, plaši – pustite je i ne vezujte se emotivno za nju. Zamjena negativne misli drugom misli koja nas ohrabruje i koja je pozitivna je obaveza. Tome nas podučava i Stvoritelj. Kada je Muhammed, a.s., bio sa Ebu Bekrom u pećini, pobjegavši tamo od mušrika, Ebu Bekr je osjetio strah nakon što ih je čuo ispred pećine. Strah je sasvim normalna ljudska emocija na opasnost i nepredviđene situacije. Međutim, Muhammedu, a.s., silazi Objava i on govori Ebu Bekru: “Ne boj se, Allah je s nama.” Naučiti um kako da misli, ispuniti ga plemenitim i afirmativnim izjavama, izrekama, molitvama, zikrovima, ajetima, to je neizbježno ako želimo da nam um bude saveznik.

Zapamtite: Vi ste snažni u životu onoliko koliko je snažna vaša vjera. U vaše biće smješteni su svi potencijali za uspjeh. Neka vam fokus bude na uspjehu i dobrim stvarima u životu koje imate i koje dolaze.

Sreća se prvo stvara u sebi, onda oko sebe.

Piše: Alma Taletović

akos.ba