Palestinci na Zapadnoj obali pate u tišini
Smeđe oči Ibrahima Omrana imaju izraz očaja. Palestinci u selu Burin, nekih 7 km južno od Nablusa na okupiranoj Zapadnoj obali, žive u stanju stalnog straha dok napadi jevrejskih doseljenike i zatvaranja po nalogu Izraela uzimaju razoran danak po lokalnu ekonomiju.
“Ne možemo da se krećemo, ne možemo da radimo, šta da radimo?”, kaže za Middle East Eye Omran, šef seoskog vijeća.
“Ako želim mlijeko ili kruh za svoju djecu, kako da ih nabavim?”, pita on.
Više od šest sedmica, tri miliona Palestinaca širom okupirane Zapadne obale klizi u duboko paralitično stanje otkako je Izrael pooštrio ograničenja na teritoriju kada je započeo svoj vojni napad na opkoljeni pojas Gaze.
Kako vazdušni udari nastavljaju da razaraju Gazu, izraelski doseljenici i vojska pojačali su svoje smrtonosne napade na palestinska naselja, sela i gradove; sa više od 200 Palestinaca ubijenih širom Zapadne obale od 7. oktobra.
Omran je rekao da je napeta atmosfera zavladala njegovim selom, sa radnjama i poslovnim prostorima gotovo uvijek zatvorenim, a mnogi strahuju da putuju između gradova, pa čak i okolnih sela.
“Svuda je siromaštvo. Nema hrane, nema plata – imam 12 šekela (3,20 dolara) u džepu. Vijeće ne može ljudima naplaćivati struju ili vodu jer ljudi ne mogu platiti”, rekao je on.
Prema Omranovim riječima, ekonomska situacija počela je da se pogoršava kada je Izrael prestao izdavati radne dozvole palestinskim radnicima, što je rezultiralo da je oko 500 građevinskih radnika iz Burina ostalo bez posla.
Stanje se još više pogoršalo kada je Izrael zaprijetio da će obustaviti plaćanja Palestinskim vlastima (PA) – koje imaju ograničenu autonomiju u dijelovima okupirane Zapadne obale.
Ultranacionalistički ministar finansija Bezalel Smotrich uputio je prijetnju nakon što je ustvrdio da PA podržava napad na Izrael predvođen Hamasom.
Izrael je kasnije rekao da će nastaviti s isplatama na okupiranoj Zapadnoj obali, ali će zadržati sredstva namijenjena Gazi, gdje PA pomaže u pokrivanju plata u javnom sektoru i plaćanju struje.
Zatim su uslijedili napadi jevrejskih doseljenika.
Omran je rekao da, iako se nasilje među doseljenicima povećava tokom godina, posljednji porast koincidira s ovogodišnjom sezonom berbe maslina, koja se dešava između oktobra i novembra.
Procjenjuje se da su doseljenici uništili više od 3.000 stabala maslina od 7. oktobra, zbrisavši maslinjake koji su se generacijama prenosili kao naslijeđe predaka.
U zgradi vijeća koja gleda na Burin i ilegalna izraelska naselja Yitzak, Braha i Gvat Roneen, Omran je rekao da napadi doseljenika ne bi bili mogući bez pomoći izraelske vojske.
“Doseljenici organizuju napade pod nadzorom vojske. Sjeku, pale ili prskaju drveće hemikalijama kako bi ih ubili. Neće nam dozvoliti da sakupljamo masline u dvije trećine sela koje se nalaze u zoni C”, rekao je.
“U mnogim krajevima doseljenici će pucati na nas ako skupimo masline. Ponekad čekaju da radiš cijeli dan, a tek nakon što saberemo cijelu berbu dođu i uzmu masline.”
U selu Jamma’in, nekih 6 km jugozapadno od Burina, menadžer lokalne kompanije za proizvodnju maslinovog ulja rekao je da je proizvodnja u njegovoj firmi smanjena za 40 posto zbog napada jevrejskih doseljenika i izraelskih ograničenja.
Nezaposlenost je, kako je rekao, porasla, uglavnom kao rezultat procijenjenih 150.000 nadničara koji su svakodnevno putovali u Izrael kojima su dozvole suspendovane.
Mamummad Saqfezhait, koji je vodio uspješnu advokatsku kancelariju sa sedam zaposlenih, rekao je da je bio primoran da skrati radno vrijeme svog osoblja na samo jedan dan u sedmici jer je palestinski sudski sistem suspendovan od 7. oktobra jer su “putevi zatvoreni zbog kontrolnih punktova i nasilja doseljenika“.
U međuvremenu u Hebronu, geodet Murad Najar rekao je da je komercijalna aktivnost gotovo nemoguća, jer nije bilo dozvoljenih ulazaka vozila u grad ili izlazaka van njega bez vojnog odobrenja.
Izvlačeći iz novčanika svežanj odbijenih čekova Banke Palestine kao dokaz, rekao je da se sa zamrznutim bankarskim sistemom “svaki ček vraća”.
“Tokom prošlog mjeseca moji su prihodi bili nula. Ne mogu platiti svoje zaposlene. Nemam novca ni da platim račun za struju.”
Prema podacima Ujedinjenih naroda, palestinska ekonomija – vrijedna 20,4 milijarde dolara prije početka rata – pala je za četiri posto i trebala bi se urušiti za još četiri posto ovog mjeseca.
Ako dođe do trećeg mjeseca, UN predviđa kolaps od 12 posto, što će 600.000 ljudi gurnuti u siromaštvo.
Ayman Shakaa, direktor socijalnog centra u Nablusu, rekao je da, iako je rastuća stopa nezaposlenosti razlog za zabrinutost, užasi koji se odvijaju u Gazi su daleko razorniji.
“Niko se ovdje na Zapadnoj obali ne žali jer je situacija u Gazi daleko gora”, rekao je on za MEE. “Ne možete vikati da ne možete jesti kada se ljudi masakriraju.”(stav.ba)
akos.ba
