Ramazan u Borči u Beogradu: Na iftaru Arapi, Romi, Albanci, Goranci, Bošnjaci, Aškalije… FOTO

BEOGRAD  – U beogradskom naselju Borča desetak godina postoji džemat (zajednica) muslimana sastavljen iz redova svih nacionalnih grupa koje žive na tom prostoru. Za vrijeme ramazana, skoro svako veče se organizju iftari, a ljudi iz Borče i drugih dijelova grada mogu doći i prisustvovati.

Borčanski imam Muhammed ef. Hadžić, u razgovoru za Anadolu Agency (AA), kaže da je  po tome ovaj džemat poznat u beogradskom mešihatu, pa i šire i da je jako sretan što u njegoovm džematu postoji bratska ljubav, druženje i razumijevanje.

Na početku razgovora u prediftarskom vaktu, dok vjernici, svako sa svojim zaduženjem, u avliji džamije vrše pripreme za iftar, naglašava da je posebno živo u ramazanu.

Tu u mesdžidu, na kraju Beočinske ulice, do kojeg se dolazi nakon skretanja desno sa Zrenjaninskog puta iz pravca Beograda, svakog dana poslije ikindije namaza održava se mukabela i vjerska puka za djecu predškolskog i školskog uzrasta, kao i škola Kur’ana.

– Posebnost beogradskih džemata 

„Spremnost svih naših ljudi da na jedan lep način pomognu svoju zajednicu, svoj islam i rade za islam je zaista nešto posebno“, ističe Hadžić, objašnjavajući da je posbenost svakog od beogradskih džemata u tome kako su nastajali i kako su se organizovali, a džemat Borča je nakon više od jednog stoljeća na teritoriji Beograda uspio da izgradi mesdžid.

Vjernici u ovom džematu tokom cijele godine vrijeme između akšam i jacije namaza popunjavaju druženjem i učenjem o vjeri i, prema riječima imama u Borči, to druženje ih je toliko zbližilo i utjecalo da se ljudi u džematu osjećaju kao da su svi jedni drugima rod.

„Ta bliskost je uticala da uradimo sve ovo što smo uradili do sada, ta bliskost nas podstiče da u budućnosti radimo i činimo što više dobra, kako za našu zajednicu, tako i opštinu i grad u kojem živimo“, poručuje Hadžić.

Posebno mu je, kako naglašava, drago što u vjeri predvodi ljude koji dolaze iz redova svih nacionalnih zajednica – Arapa, Roma, Alabanaca, Goranaca, Bošnjaka, Aškalija… Dodaje i da je rijetkos tna jednom mjestu u Evropi naći džemat koji u svom sastavu obiluje sa toliko raznolikosti.

„Kada ja uspem sve to da uklopim, računam da je to veliki uspeh“, ističe on i izdvaja daškola Kur’ana i noćno druženje od iftara do sehura, s obzirom na mjesto i vrijeme u kojem žive, daje posebnu draž.

Riječima „za vrijeme sabah namaza čak, u dvorištu džamije nema mjesta za parking“,  imam džemata Borča ne krije uspjeh koji je, kako kaže, postigao počevši od nule.

– Džemat nikao ni iz čega 

„Bilo je možda na početku teško, ali mi smo se zarad Allahove ljubavi sastali na tom cilju i radili sve ove godine. Džemat smo dizali ni iz čega. Na ovim prostorima kojim živimo nikada nismo išli utabanim stazama, te staze smo sami gradili. I, neka satisfakcija je što će ti puteljci ostati iza nas“, rekao je Hadžić.

Predsjednik odbora IZ Palilule i jedan od najzaslužnijih za organizaciju džemata u Borči Abdul Azizi, inače, porijeklom Arap iz Palestine koji je radi studija prije dvadesetak godina došao u Beograd i tu ostao, poručuje muslimanima da budu složni i braća baš onako kako im je i vjerom propisano.

Aziz kojeg zatičemo dok sa ostalim džematlijema priprema iftarsku hranu i provjerava da li nešto nedostaje naglašava da je važno da bude sloga u mjestu gdje se živi, da bude mir i da je obaveza muslimana da pomažu jedni druge.

Za razliku od nekih muslimanskih sredina gdje čak u okviru džamija ne postoji podjela iftara, u Borči se svako veče podijeli nekoliko stotina iftara. Aziz je prije nekoliko godina pozvao ostale vjernike i tu praksu nastavljaju i ovog ramazana.

„Cilj mi je bio da se u džamiji sprema iftar. Ponekd se mi članovi džemata ovdje organizujemo, ponekad neko od muslimana sa ovog područja plati iftar“, objasnio je Aziz dodavši da je za pripremanje hrane zadužen Šaban koji hranu, uglavnom halal meso nabavlja u Novom Pazaru.

Nekoliko minuta prije nego što će mujezin označiti vrijeme akšam namaza i prekid posta, na ulazu u džamiju se na stolu nalaze hurme i  čaše sa vodom. Prije ulaska vjernici se u redu, poštujući jedan drugog, iftare, zatim u nekoliko safova (redova) obavljaju večernju molitvu. Među vjernicima su većinom mladi.

U atmosferi poput porodične, nudeći jedan drugog, uz bogatu trpezu i osvežavajuće sokove, kolače i voće obeduju iftarsku hranu upućujući na kraju uz jemek dovu (molitvu za hranu) Stvoritelju na podarenim blagodatima.

Na konstataciju da je gulaš ukusan i pitanje da li je arapaski, albanski, romski ili već iz čije kuhinje potiče, kroz šalu, odgovaraju da je pazarski, zbog mesa. Dodaju i da je imam pazarski zet.

– Džemat Borča primjer organizacije islamskog života 

Da je borčanski džemat najorganizovaniji u Beogadu i srbijanskom džematu slažu se svi oni koji su ga bar jednom posjetili. Od 2004. godine iznajmljena privatna kuća pretvorena u mesdžid muslimanski vjernici su se organizovano počeli okupljati i obavljati vjerske dužnosti. Od ramazana 2006. ovo je bilo prvo mjesto gdje je van jedine Bajrakli džamije obavljana džuma namaz (molitva petkom), a od 2009. godine su počeli sa izgradnjom džamije.

U Borči se danas pored džamije nalaze prostorije Odbora IZ Palilula, prostorije mekteba, imamski stan, započeta izgradnja sporteske hale. Kupili su i zemljište za izgradnju dječijeg vrtića. U Beogradu su prvi obezbijedili parcelu na groblju Mali zbeg za ukop pripadnika islamske vjere. Takođe je u svih šest osnovnih škola na području Borče, Koteža, Padinske Skele i Krnjače od 2005. godine organzovana vjeronauka za oko 500 muslimanske djece.

Anadolija