Sveobuhvatna analiza zekata u teoriji i praksi

Primjena propisa o zekatu kao jednoj od najznačajnijih obaveza za muslimane, odnos muslimana u Bosni i Hercegovini prema ovoj obavezi i način na koji je Islamska zajednica u BiH odgovorila na konkretne izazove u primjeni propisa o zekatu u drugoj polovini dvadesetog stoljeća, nije zauzimala značajnije mjesto u istraživačkim radovima.

Zekat se pokazao i u slučaju muslimana u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji, kao i u velikom broju ranijih primjera iz povijesti muslimana, kao veoma značajan faktor za očuvanje, buđenje i razvoj njihove zajednice i društva – kao što to i sam naziv i mudrost propisa o ovom islamskom šartu ukazuje. Pored zekata, u slučaju muslimana ovih krajeva, veoma važnu ulogu imao je i sadekatu-l-fitr, koji je vrlo često poistovjećivan sa zekatom i prepoznat od strane značajnog broja muslimana kao jednako važna, ako ne i važnija obaveza od zekata, iako po šerijatskim propisima takvo poređenje nije odgovarajuće.

Ipak, svijest muslimana Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije o zekatu, kao islamskom šartu i stubu islama, nije bila na odgovarajućem nivou tako da i primjena propisa o zekatu u njihovoj praksi nije bila odgovarajuća. Ovome je uveliko doprinijela percepcija zekata kao obične sadake za siromahe koja je tokom dužeg vremenskog perioda bila prisutna među muslimanima. Također, u značajnom periodu prošlog stoljeća bila je velika disproporcija u rezultatima prikupljanja zekata i prikupljanja sadekatu-l-fitra. Prema određenim procjenama u ukupnim prihodima, u navedenom periodu, prikupljeni sadekatu-l-fitr je bio mnogo veći od prikupljenog zekata. Tako je sadekatu-l-fitr tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća iznosio 90% ukupno prikupljenog iznosa u akciji a zekat samo 10%. Uzme li se u obzir činjenica da je potencijal za prikupljanje zekata mnogo veći od sadekatu-l-fitra, uočit će se nezadovoljavajući odnos prema zekatu i veoma slab rezultat prikupljanja. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je tek 2016. godine, četrdeset osam godina od pokretanja organiziranog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra, uspjela prikupiti veći iznos zekata od iznosa sadekatu-l-fitra.

Organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra u okviru Islamske zajednice nikada nije dovođeno u pitanje od strane zvaničnika i uposlenika Islamske zajednice, osim manjeg broja imama i drugih uposlenih, ali su primjetne faze i pad fokusa i entuzijazma u obraćanju Islamske zajednice prema javnosti kada je ova akcija u pitanju. Posebno je to izraženo krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se i u zvaničnim glasilima Islamske zajednice pojavljuju tekstovi i odgovori na pitanja čitalaca koja ne stavljaju u prvi plan akciju organiziranog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra.

Islamska zajednica u SFRJ i kasnije Islamska zajednica u BiH je pitanje zekata i sadekatu-l-fitra uredila na temelju šerijatskih propisa i ta praksa nije odstupala od uspješnih praksi u muslimanskim državama u to vrijeme. Kao što je istaknuto u raspisu Vrhovnog starješinstva kojim je utemeljena akcija, kasnijim odlukama, zaključcima sa savjetovanja i seminara, Islamska zajednica je pokretanjem organiziranog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra nastojala reaktivirati prvobitnu praksu zajednice muslimana, kakva je bila u vrijeme Muhammeda, alejhi-s-selam, i njegovih časnih sljedbenika, u pogledu davanja, prikupljanja i raspodjele zekata te nastojala u praksi ponuditi odgovarajuće interpretacije kur’anskih ajeta i šerijatskih propisa. Svakako da su finansijski problemi, prvenstveno oni vezani za opstojnost i finansiranje Gazi Husrev-begove medrese, ali i potrebu osnivanja Islamskog teološkog fakulteta, uveliko doprinijeli predanosti i mobiliziranju najvećeg dijela službenika i aktivista Islamske zajednice, koji su s velikim entuzijazmom pristupili radu na razvoju organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra u okviru Islamske zajednice. Činjenica je da su zekat i sadekatu-l-fitr kao obaveze u praksi i percepciji muslimana u Bosni i Hercegovini, u posljednjoj trećini dvadesetog stoljeća, primarno bile vezane za očuvanje i razvoj Islamske zajednice, posebno obrazovnih institucija Islamske zajednice, koje su bile i ključne u tom procesu. Shodno tome, razvoj svijesti o obavezi zekata među muslimanima u Bosni i Hercegovini te primjena ove obaveze u praksi muslimana u Bosni i Hercegovini utjecao je na razvoj Islamske zajednice u BiH. Bilo je i određenih otpora i prigovore osoba koje su osporavale prvenstveno šerijatsku opravdanost organiziranog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra i sam način organizacije ove akcije. Ipak, argumentacija zagovornika i utemeljitelja organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra, koja se primarno oslanjala na stavove šerijatskih pravnika, ali i historijske činjenice i kontekst, bila je mnogo jasnija i jača od onih koji su bili protivnici i iznosili oponentne stavove. Koliko god je kod protagonista organiziranog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra na ovim prostorima bila ponekad prisutna prenaglašena potreba favoriziranja kategorije fi sebilillah i njeno široko tumačenje, u odnosu na ostalih sedam kategorija koje se navode u ajetu o raspodjeli zekat, možemo ustvrditi da je kod oponenata organiziranog prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra bio prenaglašen redukcionistički pristup i svođenje zekata samo na pomoć siromašnim osobama. Smatramo da je princip odgovornosti i prava ulu-l-emra da odredi principe i način prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra u jednoj državi, društvu i zajednici te uredi ovu oblast na odgovarajući način, koji se temelji na kur’anskim principima i praksi Muhammeda, alejhi-s-selam, i pravovjernih halifa, a koji su promovirali i zagovarali protagonisti organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra, bio ključni princip za šerijatsko utemeljenje i razvoj organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra u Bosni i Hercegovini. Odgovarajuće shvatanje ovog principa je od ključne važnosti za stabilnost i razvoj sistema prikupljanja i raspodjele zekata, kao i ukupnu stabilnost i razvoj muslimanskih društava i zajednica širom svijeta.

U samoj argumentaciji protagonista ove akcije često su se mogli uočiti citati i ideje poznatih islamskih učenjaka i vođa reformatorskih pokreta u muslimanskim zemljama. Neosporno je da su njihove ideje o potrebi boljeg uređenja pitanja zekata i davanja većeg značaja pitanju odgovarajuće primjene propisa o zekatu u muslimanskim zemljama, značajno utjecala i na ljude koji su vodili pokretanje i razvoj organiziranog prikupljanja i raspodjele zekata na ovim prostorima.

Praksa muslimana u Bosni i Hercegovini u primjeni propisa o zekatu u posljednjoj trećini dvadesetog stoljeća do danas u značajnoj mjeri je primjenjivala iste standarde i uspješne prakse savremenih muslimanskih društava.

Teme vezane za zekat bile su zastupljene u nastavnim programima obrazovnih institucija Islamske zajednice te programima mektebske nastave i vjeronauke u školama, ali su prilično slabo tematizirane u periodici.

Iako je zekat, po gradaciji u šerijatskom pravu, važnija obaveza obaveza od sadekatu-l-fitra, obavezi davanja sadekatu-l-fitra je posvećivana veća pažnja. Značajan broj obaveznika zekata je izbjegavao ili ga nije na pravi način obračunavao. Davaoci zekata i sadekatu-l-fitra su u najvećem broju svoju obavezu davanja zekata i sadekatu-l-fitra ispunjavali dajući određene iznose u svojim džematima, a kao priznanice za ta davanja koristili su se blokovi za zekat i sadekatu-l-fitr, koji su u prva tri desetljeća akcije bili objedinjeni. Tek krajem devedesetih godina dolazi i do štampanja posebnih blokova za zekat, ali i dalje su se štampali objedinjeni blokovi zekata i sadekatu-l-fitra u manjim apoenima. Ovo bi mogao biti još jedan od razloga nerijetke zbunjenosti muslimana, stavljanja u istu ravan i poistovjećivanja ove dvije obaveze. Pored velikog broja muslimana, pripadnika Islamske zajednice, koji su svoj zekat i sadekatu-l-fitr davali putem organizirane akcije prikupljanja od strane Islamske zajednice, nemali broj muslimana je nastavio s praksom direktnog davanja zekata, a posebno sadekatu-l-fitra osobama za koje su oni smatrali da mogu primiti zekat i sadekatu-l-fitr, posebno siromašnim osobama.

Kada je u pitanju davanje zekata na poljoprivredne proizvode, teško je bilo u pisanim izvorima, osim u posljednjem desetljeću, naći primjere pojedinačnih davanja poljoprivrednih proizvoda na ime zekata, koje se prakticiralo uglavnom na selima, o čemu ima dosta primjera u usmenoj predaji. Prakticiralo se davanje žitarica, nakon žetve siromašnim porodicama ali i stoke za siromašne porodice na ime zekata. Također, tokom agresije i neposredno nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je reaktiviran rad medresa u Tuzli, Travniku, Mostaru, Cazinu, organizirane su akcije prikupljanja poljoprivrednih proizvoda za ishranu učenika medresa. Očigledno je dio tih proizvoda dat na ime zekata, s tim što ove akcije nisu striktno bile akcije prikupljanja zekata tako da ne postoje tačni podaci u kolikoj mjeri i količini su prikupljeni proizvodi u tim akcijama bili dati na ime zekata. Islamska zajednica u BiH je od 2015. godine posvetila veću pažnju organiziranom prikupljanju zekata na poljoprivredne proizvode i od tada vodi organiziranu akciju prikupljanja zekata na poljoprivredne proizvode na cijelom području djelovanja.

U medijima Islamske zajednice zabilježeni su primjeri davanja zekata na stoku za potrebe Gazi Husrev-begove medrese i Islamskog teološkog fakulteta.

U prva tri desetljeća organiziranog prikupljanja zekata nisu zabilježena značajnija davanja zekata od strane privatnih poduzetnika, jer ih je prilično malo i bilo, uzimajući u obzir socijalistički sistem koji je većim dijelom, do 1991. godine, bio aktuelan. Primjeri davanja zekata u savremenoj praksi, privatnih poduzetnika i drugih pojedinaca u BiH koji daju iznose od 10.000, 20.000, 50.000, pa i 150.000 KM zekata za godinu dana, rijetko su se mogli naći, pa čak i u proporcionalno mnogo manjim iznosima u drugoj polovini XX stoljeća. Ovakva praksa davanja značajnijih iznosa zekata od strane pravnih i fizičkih lica tek je u značajnijoj mjeri zaživjela nakon uspostave referata a zatim i Ureda za zekat u Rijasetu Islamske zajednice u BiH. Uspostavom referata za zekat 2007. godine, a kasnije, 2009, i Ureda za zekat, Rijaset Islamske zajednice u BiH je učinio važan korak u cilju unapređenja sistema promocije, prikupljanja i raspodjele zekata i sadekatu-l-fitra. Tokom godina, Ured za zekat je uradio mnogo na približavanju ovog pitanja široj javnosti. Već 2008. godine Ured je uradio softver za obračun zekata zekat-kalkulator, a nešto kasnije i posebnu web stranicu o pitanjima zekata na kojoj se mogu naći najznačajnije informacije vezane za obračun, aktivnosti vezane za zekat, rezultate prikupljanja i raspodjele zekata, prigodni tekstovi i hutbe o zekatu, uputstva za uplatu zekata i druge važne informacije. Poseban akcenat u radu Ureda za zekat stavljen je na promotivne i edukativne aktivnosti šire javnosti i osoba uključenih u organizaciju promocije i prikupljanja zekata. Ured za zekat je razvio veoma dobre odnose s najznačajnijim organizacijama i agencijama za zekat u svijetu te aktivno sudjelovao u aktivnostima globalnih inicijativa i foruma za unapređenje rada na polju promocije, prikupljanja i raspodjele zekata.

Na kraju možemo zaključiti da, pored navedenih aktivnosti i napora Islamske zajednice u prethodnih pet desetljeća, usmjerenih na što veći razvoj svijesti o značaju zekata i bolju primjenu u praksi propisa vezanih za zekat, postoji još značajan prostor za unapređenje ovog pitanja. Nadamo se da će činjenice i analize ponuđene u ovoj knjizi doprinijeti aktualizaciji ovog pitanja u naučnim krugovima u BiH te dati podstrek za nova istraživanja i veći angažman na daljem unapređenju pozitivne prakse vezane za primjenu propisa o zekatu.

Upravo u danima kada završavamo pripremu ove knjige za štampu, u ljeto 2021. godine, Ujedinjene nacije s Islamskom bankom za razvoj pokrenule su seriju seminara na temu doprinosa islamskih socijalnih finansija ciljevima održivog razvoja UN-a. Planirano je da se organizira jedanaest seminara na kojima će eminentni predavači predstaviti ideje i ponuditi određena rješenja za bolju iskorištenost potencijala islamskih socijalnih finansija i njihov doprinos ispunjavanju razvojnih ciljeva UN-a. Autor ove knjige je aktivan učesnik spomenutih seminara.

Zaključak iz knjige Zekat u teoriji i praksi muslimana u BiH i svijetu auto dr. Elnur Salihović

Akos.ba