Najpoznatiji vakifi: Hadži Mehmed-beg Karađoz

Hadži Mehmed-Karađoz je najveći legator Mostara i cijele Hercegovine. Rođen je u Potocima u Bijelom polju, 12 km sjeverno od Mostara. U narodu je poznat pod imenom Karađoz-beg, a taj nadimak je dobio zbog svoje naočitosti (karađoz-crnook). Iz njegove vakufname se saznaje da je imao tri sina: Muhameda, ]usufa i Sulejmana, a iz natpisa na džamiji se razumije da je bio brat velikog vezira Rustem-paše Opukovića.

Karađoz je umro u Mostaru oko 1564.g., gdje je sigurno i sahranjen u groblju pored svoje džamije.

Karađoz-beg je 1557.g. u Mostaru sagradio džamiju pod kupolom i uz nju mekteb, medresu, biblioteku, imaret i musafirhanu. Pored ovih zadužbina on je podigao i mesdžid u Potocima, dva mekteba u Konjicu i Potocima, četiri mosta: u Konjicu, na Buni i dva u Lištici i po jedan han u Mostaru, Konjicu, Čičevu i Potocima. Iz sredstava ovog vakufa sagrađen je kasnije i jedan hamam u Blagaju, mali kameni mostić kod džamije u Potocima i česma i šadrvan pored džamije u Mostaru.

Za izdržavanje navedenih ustanova uvakufio je 42 trgovačka dućana u mostarskoj čaršiji, 16 tabhana blizu imareta u kojima posluju kožari (tabaci), 6 mlinica i 2 stupe za valjanje sukna u selu Knešpolje u nahiji Blato, osam mlinica i dvije stupe na izvoru Bune, nešto zemlje u Mostaru i Knešpolju i 300 000 osmanlijskih dirhema u gotovom. Godine 1889.g. ovaj vakuf je imao u svome posjedu 271 dućan, 10 magaza, 1 pekaru i pet grobalja.

Ono što je Gazi Husrev beg bio za Sarajevo, Ferhad-beg za Banja Luku, to je Karađoz-beg bio za Mostar.

akos.ba