Predstavljena Fondacija “Nedžad Ibrišimović”: Trajna vrijednost bosanskohercegovačke kulture

U povodu 10. godišnjice smrti istaknutog bosanskohercegovačkog književnika Nedžada Ibrišimovića, u Bošnjačkom institutu u Sarajevu upriličeno je predstavljanje Fondacije “Nedžad Ibrišimović”, javlja Anadolu Agency (AA).

Iza projekta Fondacije stoje Bošnjačka zajednica kulture Preporod (BZK Preporod) i porodica rahmetli Nedžada Ibrišimovića, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih književnika, slikara i publiciste.

Istaknuto je kako je Nedžad Ibrišimović trajna vrijednost bošnjačke i bosanskohercegovačke kulture. Cilj Fondacije koja je pokrenuta je afirmirati i zaštititi djela Ibrišimovića, te ga predstaviti kako domaćoj tako i javnosti izvan BiH.

Predsjednik BZK Preporod Sanjin Kodrić kazao je novinarima kazao je kako je zajedno s porodicom Nedžada Ibrišimovića dogovoreno da se Fondacija osnuje kao jedna od organizacijskih jedinica BZK Preporod.

“Osnovni cilj ove Fondacije je da se nakon piščeve smrti radi na afirmaciji i zaštiti njegova djela te da na neki način i nakon njegovog odlaska nastavimo sa intenzivnom prisutnošću njegovog ukupnog umjetničkog djela u onome što je javnost BiH ali i izvan ove zemlje”, kazao je Kodrić, te dodao:

“Fondacija će između ostalog raditi i na promoviranju Ibrisimovićeva djela izvan bh. okvira. Kada je riječ o književnom djelu, na prijevodima, budući da naša književnost je jako slabo prisutna na stranim jezicima. To se nažalost posebno odnosi na Nedžada Ibrišimovića, koji je uistinu jedan od velikana naše književnosti, ali njegova šira recepcija nažalost nije odgovarajuća onome što je njegov stvarni značaj.”

– Pisac koji je obilježio bh. književnost –

Kodrić je istakao kako je Ibrišimović pisac koji je obilježio bošnjačku i bosanskohercegovačku književnost od kraja 1960-ih pa do same smrti.

“To je pisac čije književno djelo posebno karakterizira izrazita inovativnost, šokantnost, pisac koji je svojim književnim stvaranjem uvijek tražio neke nove načine artikuliranja nekih važnih tema, motiva”, kazao je Kodrić, napominjući to da bi se Ibrišimović potpunije razumio kao pisac, treba se na njega osvrnuti kao kipara.

Oro Ibrišimović, sin rahmetli Nedžada, kazao je kako je porodici veoma značajan projekat Fondacije. On je ponovio kako je cilj promovirati lik i djelo Nedžada Ibrišimovića, predstaviti ga ne samo BiH, već i cijelom svijetu.

„Fondacijom ne želimo samo predstaviti književna djela nego i njegov skulptorski rad, skulpture sa sjenom, njegov likovni i pozorišni rad. Mnogo je toga, očekuje nas mnogo posla. Potrebna nam je pomoć svih stručnih ljudi“, rekao je Ibrišimović, zahvalivši BZK Preporod na već ukazanoj podršci.

– Nagrada Bogoslavu Zelinskom za doprinos afirmaciji bosnistike –

Predsjednik BZK Preporod Kodrić danas je također uručio posebno priznanje Bogoslavu Zelinskom, direktoru Instituta za slavensku filologiju Univerziteta “Adam Mickiewicz” u poljskom Poznanu, za njegov poseban doprinos afirmaciji bosnistike u svijetu.

Zelinski je zahvalio na nagradi, te istakao kako je na humanistima, profesorima univerziteta, prevodiocima zadatak da pisac kakav je bio Nedžad Ibrišimović, njegova veličina, trebaju u Poljskoj biti poznati u onoj mjeri koju on zaista zaslužuje.

Odgovarajući na pitanja novinara, Zelenski je kazao kako na prostor južnoslavenskih zemalja, da li je to balkanski ili južnoevropski prostor, treba gledati u jednom širem kontekstu. Najbolja odrednica bi, prema njegovim riječima, bila da se u tom prostoru vidi tradicija raznih kultura i raznih imperija.

„Kad se to sve uzme u obzir, u širem ili u užem kontekstu, onda treba doći do zaključka da je Bosna najinteresantnija a zbog toga i najvažnija, jer ovdje se prelamaju sve važne i veoma ozbiljne tradicije Evrope. Trebamo o tome govoriti, treba također dati doprinos bosnistici, novoj disciplini koja je neophodna nakon raspada kulturnog modela srbo-kroatistike Jugoslavije. Ako svaka zemlja ima pravo da je član Evrope, a možda ako hoće i Evropske unije, a onda tamo treba da uđe kao zaseban identitet i subjekat. Da bi on postao zaseban, treba da se taj proces završi“, rekao je Zelinski, napominjući kako upravo na tome radi Univerzitet u Poznanu, koji je treći po veličini i prvi po kvalitetu u Poljskoj.

akos.ba