Sedmi u FBiH: Općina Vogošća bilježi progresivan razvoj

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, broj stanovnika na području Kantona Sarajevo bilježi povećanje za 1,7 posto u 2019. u odnosu na 2013. godinu, a na području Grada Sarajeva je zabilježeno smanjenje stanovništva za 0,2 posto.

Smanjenje stanovništva na području Kantona Sarajevo zabilježeno je u općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Trnovo. Najveće smanjenje u 2019. godini je zabilježeno u općini Trnovo 12,4 posto. Do povećanja je došlo u općinama Vogošća 8,3 posto, Ilidža 5,7 posto, Ilijaš 5,1 posto, Hadžići 3,1 posto i Novi Grad 2,9 posto.

Broj radno sposobnog stanovništva, starosne dobi između 15 i 64 godine, na nivou Kantona Sarajevo se smanjio u 2019. godini (2,8 posto) u odnosu na 2013. godinu. Najveće povećanje broja radno sposobnog stanovništva, u posmatranom periodu, ostvareno je u općini Vogošća 4,0 posto, zatim Ilidži 2,9 posto, Ilijašu 1,8 posto i Hadžićima 0,2 posto. Smanjenje radno sposobnog stanovništva zabilježeno je u općini Trnovo 25,6 posto, Starom Gradu 10,5 posto, Centru 9,0 posto, Novom Sarajevu 5,9 posto i Novom Gradu 1,7 posto.

Masovno iseljavanje našeg stanovništva i centralizacija doveli su do smanjenja stanovništva u mnogim gradovima u Bosni i Hercegovini. Pored  takvih trendova u mnogih općina i gradova, ukupno gledajući, Federacija BiH bilježi negativne trendove kada je u pitanju broj stanovnika posljednjih deset godina:

Vogošća je jedna od rijetkih općina koja bilježi pozitivan trend rasta broja stanovništva gdje je prepoznata kao sredina ugodnog življena. Navedeno potvrđuju podaci Federalnog zavoda za statistiku (podaci se prikupljaju sredinom svake godine):

Prema podaci Agencije za identifikaciju dokumenata, evidenciju i razmjenu podataka BiH, broj stanovnika sa aktivnim prebivalištem na području  općine Vogošća na dan 30.11.2019. godine iznosio je 33.620. Svake godine u prvi razred osnovne škole upiše se oko 10 posto više učenika.

Općina Vogošća prije rata (1992. godine) zauzimala je, uz općinu Velenje, vodeće mjesto na ljestvici najrazvijenijih općina na prostorima  nekadašnje Jugoslavije, gdje je radilo  oko 13.000 radnika. Prolazeći kroz proces tranzicije društveno-ekonomskih odnosa, privredna slika  Općine se značajno mijenja u korist sektora: usluga, trgovine, male privrede, finansijski sektor i sl. Danas, na području općine Vogošća imamo  dvije privredne zone: Stara privredna  zona “Unis” površine 144 ha i Nova privredna zona površine 13 ha.

Najveći broj je malih i srednjih preduzeća u ovim poslovnim zonama gdje ta preduzeća bilježa kontinuirani rast zapslenih. Ilustracije radi u 2011. godini na području općine Vogošća bilo je 6.800 zaposlenih i 5.218 nezaposlenih, dok je krajem 2019. godine bilo 9.351 zaposlenih i 4.510 nezaposlenih. Broj poslovnih subjekata (pravna lica, podružnice u sastavu pravnih lica, fizička lica obrtnici) u zadnjih 10 godina ima kontinuirani trend rasta:

Privredni razvoj Općine Vogošća iz godine u godinu bilježi sve značajnije rezultate. Kao ilustracija tome, možemo vidjeti uz manje varijacije da izvoz poslovnih subjekata uglavnom ima trend rasta posmatrajući podatke u odnosu na baznu godinu ovog istraživanja (2010).

Komentirajući preraspodjelu sredstava Federacije BiH prema općinama, docent  Šašić  je kazao kako u vezi s tim pitanjem ova općina nikako ne može biti zadovoljna.
– Država uvijek želi centralizirati novac, a decentralizirati funkcije centralne države, međuti,  mora se voditi o pravednoj i efikasnoj decentralizaciju novca jer lokalna samouprava je najbliža građanima i ima najveći broj nadležnosti.Nezadovoljstvo je u tome što što pri raspodjeli novca prevaldavaju isključivo socijalni kriteriji dok bi trebalo dati veći značaj ekonomskim kriterijima.

 Naravno da treba uzeti u obzir socijalne kriterije, ali bi se trebali uključiti i ekonomski kriteriji te da se netto fiskalna pozicija jedne zajednice, općine ili kantona, malo više cijeni i uključi u raspodjelu. Imate jednu apsurdnu situaciju gdje se 7 posto novca za lokalnu samoupravu u državi dijeli po kriteriju razvijenosti, odnosno za one lokalne samouprave koje su nerazvijene, čime se još jedanput oni koji dobro rade, ne stimulišu za budući razvoj, a što je slučaj i sa Vogošćom, što znatno utiče i na visina budžeta ove općine. Prihod od poreza na dohodak Bez obzira na sve u posljednjih deset godina vidimo kontinuirani rast budedžeta koji je iznosi 10.257.000 KM u 2010. godini, dok je u u 2019. godini iznosio 14.965.441 KM.

Formula sadrži koeficijent koji se primjenjuje na kriterije broj stanovnika, površina i broj učenika u osnovnom obrazovanju. Treba istaknuti kako bi se u narednom periodu morali učiniti napori vlasti da se nađe uravnoteženi pristup kriterijima, odnosno da se kriteriji moraju mijenjati. Treba istaknuti da u Kantonu Sarajevu jedinicama lokalne samouprave od poreza na dohodak pripada samo 1,79  posto prihoda.

Ukupni prihodi koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave, u Kantonu Sarajevo raspodjeljuju se jedinicama lokalne samouprave prema sljedećoj formuli koja se zasniva na sljedećim omjerima: 68posto na osnovu broja stanovnika u jedinici lokalne samouprave, 5posto na osnovu površine jedinice lokalne samouprave, 20posto na osnovu broja učenika u osnovnom obrazovanju,  7posto na osnovu nivoa razvijenosti općina, definiranog kroz indeks razvijenosti. Indeks razvijenosti općina predstavlja odnos prihoda od poreza na promet i poreza na dohodak sa Federalnim prosječnim prihodom od tih poreza po stanovniku.

Clj dokumenta Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji Bosne i Hercegovine  koji objavljuje Federalni zavod za programiranje razvoja FBiH,  je da se sagledaju osnovni društveno-ekonomski pokazatelji razvoja FBiH po općinama i kantonima, te da se rangiraju lokalne zajednice i kantoni prema nivou razvijenosti. Općina Vogošća bilježi progresivan napredak kada su u pitanju navedeni kriteriji gdje je sa 25. pozicije u 2010. godini došla na 7. mjesto u 2019. godini. Indikatori prihodi od poreza na dohodak po stanovniku te kretanje stanovništva najviše su doprinjeli ovoj poziciji. Općina Vogošća je postigla ovaj uspjeh zahvaljujući sopstvenom radu i korektnom saradnjom sa drugim nivoima vlasti.

Za Akos.ba piše: dr. Đevad Šačić