Zaštićene vrijednosti u Šerijatu

Uvod

Teorija (filozofija) šerijatskog prava je ogranak nauke o šerijatskom pravu, tačnije ogranak usuli-fikha (metodologije islamskog prava) koja se uglavnom bavi izučavanjem šerijatskih ciljeva (mekasida). Ovaj rad predstavlja prikaz zaštićenih vrijednosti (arap, darurijjat) u Šerijatu.

Pokušali smo u najkraćim crtama da se osvrnemo na ovu važnu temu, tačnije definiciju zaštićenih vrijednosti i drugih srodnih pojmova; podjelu tih vrijednosti, historijat njihovog proučavanja , te njihovu šerijtsku utemeljenost. Koliko je nama poznato, ovo je prvi ili jedan od prvih samostalnih prikaza zaštićenih vrijednosti u Šerijatu na bosanskom jeziku.

Naime, dosada su zaštićene vrijednosti izučavane na našim prostorima općenito u okviru izučavanja šerijatskih ciljeva, intencija.

Definicija darurijjata

Zaštićene vrijednosti ( darurijjati) u šerijatu su jedan od tri kategorije ciljeva, intencija šerijata (mekasid eš-šeria, mesalih eš-šeria). Stoga ćemo najprije definisati pojam ciljevi šerijata i donijeti njegovu podjelu. Islamski pravnici su, svako iz svog ugla, različito definirali mekaside. Zbog ograničenosti prostora, mi ćemo navesti samo jednu definiciju koju smatramo najadekvatnijom: Specifični ciljevi Šerijata, koji promoviraju dobrobit (maslehu) ljudi koja se ogleda u očuvanju njihove vjere (din), života (nefs), potomstva (nesl), razuma (akl) i imetka (mal). Sve što doprinosi očuvanju ovih pet vrijednosti u službi je javnog interesa, te je kao takvo poželjno, a sve što šteti ovim vrijednostima je protivno javnom interesu i uklanjanje toga je poželjno.

Zanimljivo da imam Eš-Šatibi, koji se smatra pionirom, ocem nauke o ciljevima šerijata (ilmu-l-mekasid eš- šer’ijje), tj. učenjakom koji je ciljevina šerijata dao novu naučnu dimenziju, nije pridavao pažnju njihovom terminološkom definiranju. Najvjerovatnije je razlog tome činjenica da je svoje djelo El-Muvafekat, koje se smatra jednom od temeljnih djela za proučavanje teorije islamskog prava, pa samim tim i mekasida i darurijjata, pisao za ulemu, tj. učenjake koji su upućeni u dubine šerijatskih nauka.

To je eksplicitno naglasio u spomenutom djelu: Nije dopušteno proučavaocu ove knjige da se koristi ovom knjigom ili da teži da se njome okoristi, sve dok ne bude pun šerijatske nauke, i njenih osnova i njenih ogranaka, i njenih tradicionalnih i njenih racionalnih aspekata, te nenaklonjen slijepom slijeđenju (taklidu) i mezhebskom fanatizmu (teassubu). Mekasidi se, prema većini učenjaka, dijele na tri kategorije:

1. osnovni, primarni mekasidi: darurijjati (ono što je neophodno), tj. neophodnosti-zaštićene, nužne vrijednosti u šerijatu/islamu (poznati i kao el-mesalih el-mu’tebere-meritorne vrijednosti);
2. dopunski, sekundarni mekasidi: hadžijjat (ono što je potrebno), tj. potrebnosti-osnovne životne potrebe;

3. sporedni, tercijarni mekasidi: tahsinijjat (ono što uljepšava, što je poželjno), tj. poželjnosti.

Izvor: Savremene fikhske teme

Autor: Jusuf Džafić

Za Akos.ba pripremila: Arnela M.