Godišnjica obnove: Šesnaest godina s “novim” Starim mostom
Svečanosti upriličenoj tim povodom na platou ispod mosta, prisustvovalo je više od pedeset stranih delegacija, državnika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova, predstavnika međunarodne zajednice, bh. vlasti, predstavnika kulturnog i vjerskog života u BiH, kao i više od pet stotina akreditovanih novinara iz cijelog svijeta.
Projekat obnove zajednički su finansirali Grad Mostar, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Turska, Italija, Holandija i Hrvatska.
Godinu kasnije, tačnije 15. jula, na zasjedanju u Južnoafričkoj Republici, Stari most je uvršten na popis zaštićenih spomenika UNESCO-a, kao spomenik kulture i pomirenja.
Maja Popovac, u vrijeme obnove Starog mosta mlada arhitektica, postala je dio tima koji je radio na obnovi najvrijednijeg simbola Mostara. U razgovoru za Anadolu Agency (AA) navodi da ju je angažman turske kompanije ER-BU učinio najsretnijom arhitekticom na svijetu.
“Značilo mi je to i kao mladom inžinjeru zaljubljenom u spomenike, ali i kao Mostarki koja je svim srcem željela da se gradu vrati njegov najvrijedniji simbol. Sama gradnja predstavljala je veliki izazov za sve nas, a mi smo svakim danom sve više uviđali koliko je težak bio zadatak mimara Hajrudina, nekad davno – mnogo prije nas. Tako smo i više cijenili graditelja i sve ono što most predstavlja. Važna je bila i ideja velikog zajedničkog projekta u gradu koji se prvi put ujedinjavao, kao i pilot projekta Svjetske banke i UNESCO-a što je prvi poduhvat te vrste u svijetu. Danas smo ponosni što smo posao doveli do kraja uz najviše ocjene”, kazala je Popovac.
Smatra i da je Stari most po svemu specifičan. Vole ga i oni koji su u Mostaru bili samo jednom.
“Njegova ljepota i tehnička izvedba gradnje nešto su što zaista ostavlja bez daha. Za mene je trenutak rušenja Starog mosta jedan od najtužnijih u životu”, dodaje Popovac.
Jedan od skakača sa Starog mosta s najdužim stažom Benaid Kalajdžić imao je čast te večeri skočiti s dvije baklje u rukama. Snimak ljubomorno čuva u kućnoj sehari, a u razgovoru za AA ističe i kako je jedan od onih koji su svojim očima 1993. vidjeli rušenje mosta.
“Pamtim i izjavu koju sam pred početak granatiranja na Starom mostu dao novinaru Siniši Jokiću. Prvu granatu koja je pogodila most dočekao sam u neposrednoj blizini – na stepenicama koje vode ka Titovoj ulici. Bilo je teško gledati u razvalinu nakon što sam shvatio da je luk 9. novembra 1993. završio u rijeci. Nadam se da se to više neće ponoviti”, govori Kalajdžić.
Posebno lijepo se osjećao na dan otvaranja “novog” Starog mosta.
“Imao sam čast biti jedan od malobrojnih koji su dan prije otvaranja prešli preko novog luka. Taj dan i osjećaj ću dugo pamtiti. Za mene je to momenat novog rađanja ili ponavljanja. I sreća je neopisiva, jer sam među prvima skočio s novog luka”, prisjeća se Kalajdžić.
Novo rađanje Starog mosta simbolizira i miranje nekad zaraćenih strana u gradu. Čuveni skakač jedan je od onih koji vjeruju u bolji i sretniji Mostar.
“Narod mora shvatiti da nam je, šta god da radila politika, u budućnosti zajedno živjeti. Današnja vlast radi na zavađanju, ali ja sam od onih koje se ne može natjerati da nekoga mrzi. Žalim što postoje mlađi sugrađani koji nikad nisu bili na Starom mostu. Ne znam šta ih može spriječiti da dođu”, upitao se na kraju Kalajdžić.
Centar za mir i multietničku saradnju Mostar ranijih godina, na dan obnove dodjeljivao je međunarodne nagrade “Mostar Peace Connection” istaknutim pojedincima za doprinos miru i uspostavi povjerenja i saradnje među ljudima. Nažalost, pandemija koronavirusa i opasnosti koje je sa sobom donijela učinili su da se manifestacija “Mostar ne zaboravlja prijatelje” ovog puta ipak ne održi.
Godišnjica će se obilježiti iluminacijom Starog mosta i vatrometom u večernjim satima na platou ispod mosta. Sve će biti popraćeno izvedbom Šantićeve “Emine” na trubi, za koju je notni zapis napisao pokojni Đelo Jusić.
Stari most je izgrađen prema nacrtima turskog arhitekte Mimara Hajrudina između 1557. i 1566. godine.
Akos.ba
