>
Islamski principi liderstva Islamski principi liderstva
 Planiranje bez implementacije je beskorisno U nekim zemljama, nije definisan koncept dugoročnog planiranja, i rješenja problema. Dok oni koji to ipak rade, suočavaju se... Islamski principi liderstva

 Planiranje bez implementacije je beskorisno

U nekim zemljama, nije definisan koncept dugoročnog planiranja, i rješenja problema. Dok oni koji to ipak rade, suočavaju se sa problemom ”anlize-paralize”, trošeći previše vremena na finese koje nemaju temeljne rezolucije. Rezultat je jednostavan; stvara se previše buke oko ničega. Samo nekoliko nacija učinkovito vrše implementaciju svojih strategija. Zato ja želim da ponudim neke od principa Poslanika Muhammed, a.s., koje su istakli islamski učenjaci za novonastale situacije u svijetu, kao rješenje koje bi trebali podržati svi naši lideri. Oni generalno prihvataju principe u koje je Muhammed, a .s., vjerovao i praktikovao, koji vode ka uspjehu, koji se nastavio i nakon njegove smrti. Ovi principi su neophodni za uspješnu implementaciju strategije u kontekstu naših problema, uključujući i islamsku rezoluciju.

Liderstvo se može definisati kao: ”dinamična veza utemeljena na međusobnom utjecaju i zajedničkom cilju svih lidera, kao i saradnji u kojoj obje strane idu ka većem nivou motivacije i razvijanju morala, koji bi prouzrokovali istinsku promjenu”[1]

Istovremeno, MacGregor Burns, definiše liderstvo kao: Lideri podstiču sljedbenike na postizanje određenih ciljeva, to predstavlja vrijednosti i motivaciju – želju i potrebu, težnje i očekivanja – svih lidera i njihovih sljedbenika.’’

Obje definicije, stavljaju akcenat na transfomracijsku dimenziju liderstva, čime svaki lider, kao i njegovi sljedbenici, nadopunjuju jedni druge. Dok transakcijski lideri prilaze sljedbenicima sa ‘’jednim okom’’ kako bi razmjenili jednu stvar za drugu (posao za glasove, čelne pozicije za donacije), transformacijski lideri prepoznaju potrebe potencionalnih sljedbenika, i nastoje da ispune te njihove potrebe. Oni nastoje da uključe sljedbenike u potpunosti, kako bi na taj način potakli međusobnu inspiraciju i evalaciju.

Muhammed, a.s., je rekao: ‘’Kome Allah dadne vlast i upravu nad poslovima muslimana, i on se udalji od naroda, neispunivši njihove potrebe, želje i potrebe, Allah će se udaljiti od njega, neispunivši mu njegove potrebe, želje i potrebe.’’[2]

Na temelju ovoga, dobro je poznata činjenica da je Poslanik, a.s., bio krajnje uspješna osoba, u povijesti čovječanstva. Ali on nije bio samo heroj, kao što ga je škotski historičar i pisac Thomas Carlyle, nazvao. U Kur’anu, Muhammed, a.s., se opisuje kao najbolji primjer za cijelo čovječanstvo. Koji nam je pokazao put uspjeha na ovom svijetu. Izučavajući život Poslanika Muhammeda, a.s., možemo derivirati važne principe kojih se on pridržavao. Zaista je Poslanik, a.s., bio pozitivni mislilac u pogledu cijelog svijeta. Sve njegove aktivnosti su bile rezultat orijentisanja. On se u potpunosti suzdržavao od poduzimanja bilo kakvih koraka koji bi mogli prouzrokovati kontra efekat.

Prvi princip: Započeti od mogućeg

Ovaj princip je vrlodobro objašnjen u riječima Poslanikove žene Aiše, r.a. Ona kaže: ‘’Kad god bi Poslanik, a.s., morao birati između dvije stvari, on bi uvijek izabirao onu lakšu.’’[3]

Izabrati lakšu opciju znači krenuti od moguće ostvarivog, a onaj ko započne sa onim što je moguće ostvarljivo, zasigurno će postići cilj.

Drugi princip: Na otežavajuće okolnosti gledati kao na prednost

U ranom mekkanskom period, bilo je mnogo problema i poteškoća. U tom vremenu parola je bio kur’anski ajet:

Ta, zaista, s mukom je i last,  zaista, s mukom je i last!’’[4]

To je značilo da, iako ima mnogo problema, također postoje i prilike istovremeno. I da je put uspjeha u tome da ignorišemo problem a iskorsitimo prilike.

Treći princip: Promjena mjesta djelovanja

Ovaj princip je deriviran iz Hidžre. Hidžra nije bila samo imigracija iz Mekke u Medinu. To je bio način da se pronađe prikladno mjesto za islamsko djelovanje, što je historija kasnije i dokazala.

Četvrti princip: Pretvaranje neprijatelja u prijatelja

Poslanik Muhammed, a.s., je stalno bio podvrgavan antagonizmu nevjernika. U to vrijeme Kur’an mu naređuje da na zlo uzvraća dobrim. Kur’an kaže:

‘’Zlo dobrim uzvrati, pa će ti dušmanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati.”[5]

Što znači da uzvraćanje dobrim djelima na zlo, posjeduje osvajački efekat na neprijatelje, a život Poslanika, a.s., historijski je dokaz ovog principa.

Peti princip: Da pretvoriš minus u plus

Nakon bitke na Bedru, oko 70 nevjernika je zarobljeno u bitci. Oni su obrazovali ljude. Poslanik, a.s., je obznanio da, svako onaj ko želi da poduči muslimansku djecu čitanju i pisanju, biće oslobođen. To je bila prva škola u historiji islama, u kojoj su svi studenti bili muslimani, a svi nastavnici nemuslimani iz neprijateljskih redova. Citiraću britanskog orijentalistu, koji je primjetio kako se Poslanik, a.s: Suočio sa nedaćama, kako bi pisanje iz neuspjeha pretvorio u uspjeh.

Šesti pincip: Snaga mira je jača od snage nasilja

Kad je Mekka osvojena, svi Poslanikovi ljuti protivnici, bili su dovedeni pred njega. U svakom vremenu je bilo ratnih zločinaca. Ali Poslanik, a.s. nije naredio da se oni ubiju. On je jednostavno rekao: ‘’Idite, slobodni ste.’’ Rezultat ovako lijepog ponašanja, bio je čudesan. Oni su automatski prihvatili islam.

Sedmi princip: Ne gledaj na sve negativno

U poznatoj bitci na Mu’ti, Halid Ibn Velid, odlučio je da povuče muslimanske snage sa bojnog polja, jer je primjetio da je neprijatelj brojčano nadmoćniji. Kada je došao do Medine, neki muslimani su ga dočekali sa uzvicima ‘’dezerteri!’’. Poslanik, a.s., je rekao: ‘’Ne! Oni su ljudi od uspjeha!.’’

Ti ljudi iz Medine, tada su na to gledali crno-bijelo: ili kao brobu ili kao dezerterstvo. Poslanik, a.s., im je rekao ne i podučio ih kako postoji i treća opcija, a to je izbjegavanje rata, kako bi se dobilo na vremenu i ojačalo vlastite redove. Historija nas uči da su muslimani, nakon tri godine pripremanja, krenuli prema rimskoj granici, ovaj put ostvarivši veliku pobjedu.

Osmi princip: Preokrenimo bitku u našu korist

Ovaj princip je deriviran iz bitke na Hudjebiji. U tom trenutku, nevjernici su pozvali muslimane na borbu, jer su oni bili u boljoj poziciji za bitku. Poslanik, a.s., je prihvativši njihove uslove sklopio mir. To je bilo desetogodišnje razodblje mira. Sve dok se muslimani i nemusliman nisu sukobili na bojnom polju. Tada je arena konflikta postala arena ideološke debate. U period od dvije godine, islam je, zbog svoje ideološke superiornosti, prerastao u pobjedonika.

Deveti princip: Postepenost umjesto radikalizma

Ovaj princip je utemeljen na hadisu Poslanika Muhammeda, a.s. Aiša, r.a., kaže kako su se prvi ajeti koji su objavljivani u Kur’anu, odnosili uglavnom na Džennet i Džehennem. I tek nakon dužeg vremenskog perioda, kada su ljudska srca omekšala, objavljeni su ajeti o zabrani bluda i alkohola. Ovo je jasan dokaz kako za socijalne promjene, islam zastupa evolucijske, prije nego revolucijske metode.

Deseti princip: Biti pragmatičan u kontraverznim pitanjima

Tokom potpisivanja hudejbijskog sporazuma, Poslanik, a.s., je izdiktirao slijedeće riječi: ‘’Ovo je od Muhammeda, Božijeg poslanika.’’ Kurejšijski delegati su prigovorili na ove riječi. Poslanik je odmah promjenio ove riječi i naredio da se napiše samo Muhammed, sin Abdullahov.

To su bili principi putem kojih je Poslanik, a.s., postigao uspjeh koji je u historiji prepoznatljiv kao istinski uspjeh.

Izazovan process

Liderstvo je jedan aktivan i dinamičan proces. Dok nesposobni lideri sjede unaokolo reagujući na zbivanja, uspješni islamski lideri traže Božiju pomoć, i hvataju se u koštac satrenutnim stanjem. Tokom izazovnog procesa postajete kreativni. S vremenom će te morati da redefinirate process na način što će te srušiti fizičke i mentalne prepreke koje su drugi nametnuli našoj naciji. Ekspermentirati i riskirati tokom izazovnog procesa, imajući u vidu to da možda nećete uvijek ostvariti uspjeh. Svaka greška se može prihvatiti kao iskustvo. Na primjer, pretpostavimo da učite igrati fudbal. Ako stojite iza lopte, a ne pokušavate je udariti, kako će te naučiti? Kako će te uvježbavati fudbalske tehnike?

Istovremeno, ako se nikada niste otvorili članovima vaše vjerske zajednice u kojoj živite, ili nekoj drugoj vjerskoj zajednici, kako očekujete da naučite raditi s njima? Nemate pravo tražiti pomoć javnosti onda kada vam ona zatreba, ako odbijate ispuniti njihove zahtjeve d aim pomognete. Pokušajte, ekspermentišite, podbacite ako treba, ali pokrenite se i učite. Kao primjer možemo navesti slučaj u Taifu, kada su Poslanika, a.s., gađali kamenjem, drugi primjer je poraz na Uhudu, koji trebaju poslužiti kao stalni podsjetnik da se treba izdići iznad trenutnog neuspjeha, te kako se idalje treba nastaviti truditi sa čvrstom vjerom u srcu.

Dok se nose sa izazovima postojećeg stanja, naši lideri se često suočavaju sa novim izazovima. Na primjer, može se desiti da vas vaš prijatelj vjernik napada više nego pripadnik druge vjerske zajednice. Da s vremena na vrijeme, vaša porodica bude uznemiravana. Može se desiti da zatraže da date ostavku na mjesto lidera. Možda se desi da skupo platite vaša nastojanja da ostvarite pozitivne promjene, i možda se zapitate zašto se toliko žrtvujete kad niko ne cijeni vaš trud. Prije nego odustanete i prihvatite status kvo, zapamtite slijedeći hadis Poslanika, a.s., kojeg prenosi Abdullah Ibn Omer:

‘’Onaj koji se miješa sa ljudima i saburi na njihovim uznemiravanjima, je bolji od onog koji se ne miješa sa njima i ne podnosi njihova uznemiravanja.’’[6]

Liderstvo je između požrtvovanja i paradigm promjena. Poslanik Muhammed, a.s., je izazvao tadašnja neznabožačka shvatanja i poglede, i na tom putu se susreo sa različitim preprekama. Svi poslanici su bili vjernici u Boga, ali ih to nije učinilo imunim na iskušenja i muke. Sejid Kutb i Malkom X su platili svojim životima , ali nikada nisu odustali. Muhammed Ali je izgubio titulu svijetskog pravaka, iako je njegova osuda poništena na Vrhovnom sudu Amerike. Enver Ibrahim je proveo godine u zatvoru i platio svojim ugledom i zdravljem. Hvatajući se u koštac sa statusom kvo, nimalo nije lako, ali ostvarenje vizije zrctane strateškim planom, može zahtijevati da žrtvujete sebe. Muhammed, a.s., kaže:

‘’Nema tegobe i nevolje koja zadesi muslimana, pa čak ni ubod trna, a da mu Allah za to ne oprosti neke grijehe’’

Zajednička vizija

Kada se suočavate sa izazovom statusa kvo, potrebno je da imate viziju o tome šta želite da vaša nacija ostvari. To je vaš glavni cilj. Ta vizija je izvor vaše državne misije, i dugoročna strategija. Također morate uključiti i vaše sljedbenike i povećati njihovu posvećenost toj viziji. Uključivanje u konsultacije, može dovesti do poboljšanja vizije. Također, možete klanjati istiharu-namaz, i moliti Allaha, dž.š., da vas uputi na ispravan sadržaj i pravac nacije u budućnosti. Kada se vizija razvije, efektivni lideri će se njoj posvetiti, a zatim komunicirati sa drugim kako bi mogli poijeliti tu viziju, i stavili se u ravan sa njom.

Genralna ideja je da se podijeli vlastita vizija sa zemljama članicama u cilju povećanja njihove posvećenosti njenoj implementaciji. Kako bi pomogli drugima da podijele viziju, objanite im to koristeći jednostavne slike, simbole ili metafore, na taj način će komunikacija biti snažnija i bez prepreka.

U konačnici, liderstvo je simbol delegiranja vlasti, a centralni princip delegiranja jeste, da autoritet treba biti delegiran odgovarajućim sredstvima, tj. ostvarujući zadatak na način da omogućava i drugima da djeluju, modelirajući tako put, ohrabrujući se, i slušajući lidera

Imam Hasan Kasim Okikiola

Sa engleskog preveo i obradio Fahrudin Vojić

Izvor. Islamonline.net


[1] Leadership, 43-4

[2] Hadis bilježi Ebu Davud

[3] Hadis bilježi Buharija

[4] Kur'an: Al-Inširah: 5-6

[5] Kur'an: Fussilet: 34

[6] Hadis bilježi Tirmizi i Ibn Madže  

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

No announcement available or all announcement expired.