Život Selmana Selmanagića: Stolar kod kuće, a umjetnički genije u Evrope
U Bosni i Hercegovini živio je i još živi znatan broj genija. Jedan stolar, a i umjetnički genije zvao se Selman Selmanagić. Bio je iz Srebrenice (1905-1986). O njemu, naprimjer, Evropa zna mnogo, posebno Nijemci. A mi? Koliko mi znamo o njemu?
Ko je od nas čuo za Srebreničanina Selmana Selmanagića? Stolara koji je sa 24 godine otputovao u Njemačku radi traženja posla? Da, bilo je to davne 1929. godine kad je mladi Selmanagić trbuhom za kruhom hodio turbulentnom Evropom u nadi da će pronaći mjesto koje zaslužuje. I našao ga je. Te 1929. godine u vozu na putu za Berlin prvi put je čuo za naprednu školu moderne umjetnosti i dizajna “Bauhaus”. Iako nije imao nikakvu finansijsku podršku niti znanje njemačkog jezika, odlučio se tamo uputiti.
Nije on genije samo zato što je završio tu školu nego je on jedan od najznačajnijih arhitekti, urbanista, dizajnera i visokoškolskih profesora iz Bosne i Hercegovine čije su ime i djelo danas sastavni dio evropske historije moderne arhitekture i dizajna. Selmanagić je, kako kaže profesorica Aida Abadžić-Hodžić, jedini arhitekt s područja nekadašnje Kraljevine Jugoslavije koji je u cijelosti završio studij i diplomirao arhitekturu u školi “Bauhaus”, a također i jedino ime iz naše zemlje koje se u prvoj polovici 20. stoljeća izravno veže uz evropsku umjetničku avangardu. Mies van der Rohe, Josef Albers, Wassily Kandinsky, Paul Klee, Hannes Meyer, Ludwig Hilberseimer – samo su neka od imena Selmanagićevih slavnih profesora tokom školovanja u periodu od 1929. do 1932. godine u Dessauu, najznačajnijoj umjetničkoj školi evropske avangarde.
Selmanagić nije bio dekan “Bauhaus” škole, kako mnogi danas pogrešno pišu, on je 20 godina bio voditelj Odsjeka za arhitekturu i urbanizam.
“Zahvaljujući Selmanu Selmanagiću naša se umjetnost izravno uključuje u evropsku umjetničku avangardu, a on je i jedino ime s ovih prostora koje se tu spominje. Nakon Drugog svjetskog rata ostao je u Istočnoj Njemačkoj; to je bilo njegovo opredjeljenje jer je duboko vjerovao u ideju antifašizma. Mlad je ušao u Komunističku partiju, a također je bio dio tima od šest arhitekata koji su učestvovali u obnovi porušenog i devastiranog Berlina. Naš Selman Selmanagić tad je bio zadužen za izgradnju objekata iz oblasti sporta i kulture (projektirao je veliki i poznati Stadion svjetske omladine koji je, nažalost, prije nekoliko godina srušen)”, kaže za Novo vrijeme profesorica Aida Abadžić-Hodžić, autorica nove knjige pod nazivom “Selman Selmanagić i Bauhaus”.
Otrgla ga od zaborava
Ove sedmice u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu održala se promocija knjige “Selman Selmanagić i Bauhaus”. Da bi Selmanagića otrgla od zaborava i široj javnosti približila istinu o tome kakvog smo čovjeka imali, pobrinula se profesorica Aida Abadžić-Hodžić (predaje na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu i vanjska je saradnica Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu).
Kako kaže prof. dr. sc. Karin Šerman s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, knjiga autorice je iznimno vrijedno i značajno djelo za Bosnu i Hercegovinu. To je velika i cjelovita monografija o životu, stručnom i pedagoškom opusu arhitekte Selmanagića, sagledana u kontekstu vremena i prilika u kojima je djelovao. U monografiji “Selman Selmanagić i Bauhaus” nalazimo odgovore na mnoga pitanja o značajnim globalnim i društvenim zbivanjima nakon Drugog svjetskog rata kad se politički svijet upravo putem Berlina dijelio na istočno i zapadno viđenje njegove budućnosti.
Opširnije na portalu NV:
