Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Liderstvo i menadžment > Želiš biti sretan/a? Budi!

Želiš biti sretan/a? Budi!

Šta vas pokreće? Šta čini vaš život vrijednim življenja? Šta je za vas sreća? Prožimaju li vas sad pozitivne ili negativne emocije? Na koji način gledate na probleme, na uspjehe, na život? Ljudi često traže prečace za dobar, ugodan i sretan život. Traže onih „7 koraka do nečega“, magičnu formulu koja će olakšati njihovo funkcionisanje. Nažalost ili na sreću, takvo nešto ne postoji. Da bi čovjek živio ispunjen život on na tome mora raditi, mora sam sebe upoznavati i izgrađivati te iznova pronalaziti smisao svog djelovanja. U svemu tome, jako je važno kako osoba razmišlja i interpretira svoju okolinu i je li u tome pesimistična ili optimistična.

U srži pesimizma leži osjećaj bespomoćnosti

Za razliku od prethodnih tumačenja optimizma i pesimizma kao crte ličnosti, Seligman (2003) govori o eksplanatornom stilu koji se odnosi na način na koji ljudi objašnjavaju uzroke u svom životu. Pesimisti imaju prilično negativan način tumačenja njihovih neuspjeha i frustracija. Oni automatski misle da su upravo oni krivi za loše stvari koje im se događaju. Također, misle da će to utjecati na sve što rade te da se to jednostavno ne može promijeniti, pa često govore: „Za sve sam ja kriv! Ovo će na negativan način utjecati na sve što radim, i uvijek će biti ovako loše!“.

U srži pesimizma leži osjećaj bespomoćnosti. Bespomoćnost je osjećaj u kojem osoba smatra da ne može kontrolisati ono što se oko nje događa nego samo može „zatvoriti oči i čekati da prođe“. Istina, puno je stvari u životu koje ne možemo kontrolisati poput: boje očiju, boje kože, vremenskih nepogoda, reakcija drugih ljudi i sl. Međutim, veliki je i broj stvari i situacija koje možemo kontrolisati i u kojima imamo mogućnost izbora. To su sve one akcije pomoću kojih upravljamo našim životima, određujemo cilj svog djelovanja, stvaramo odnose s drugima, itd.

Prednosti optimističnog gledanja na svijet

Optimisti, s druge strane, imaju prednost koja im omogućuje da uzrok loših događaja vide u vanjskim, privremenim i specifičnim faktorima. Tačnije, optimisti vjeruju da je loš događaj prolazan, da je uzrok u vanjskim događajima i da utječe samo na tu situaciju u njihovom životu.

Primjerice, ukoliko ste doživjeli neki uspjeh (npr. položili ispit) tu situaciju možete interpretirati na dva načina. Možete sebi reći: „Ne znam kako sam to uspio. To je bila puka sreća. Ma, svako mora nekad imati dobar dan. Ali, opet sljedeći ispit mogu pasti, neću se veseliti previše!“. Ili možete reći: „Napravio sam stvarno dobar posao. Talentovan sam i sposoban. Ovo je dobar početak za daljnje uspjehe!“. Navedeni su primjeri dviju potpuno različitih reakcija na isti događaj. U prvom primjeru taj je događaj interpretiran pesimistično, u drugom optimistično. Veliki broj vas će se pronaći u ovoj pesimističnoj reakciji na uspjeh, ali postavlja se pitanje koliko je takav način reagiranja dobar za pojedinca, njegov osjećaj samopouzdanja i kompetentnosti?

Činjenica je da pesimisti imaju osam puta veću šansu za pojavu depresivnih simptoma ukoliko im se nešto loše dogodi u životu u odnosu na optimiste. Također, pesimisti imaju lošiji školski uspjeh, lošiji su u sportu, u lošijem su fizičkom stanju, imaju lošije odnose s drugima i žive kraće od optimista. Pesimistično ponašanje je često tako duboko ukorijenjeno u osobu da se čini nepromjenjivo. Ali, dobra vijest je da pesimisti mogu postati optimističniji uz promjenu načina svog razmišljanja.

Način na koji razmišljamo utječe na to kako se osjećamo i ponašamo

Način na koji razmišljamo utječe na našu percepciju i osjećaj kontrole nad našim životom. Naše misli nisu samo reakcija na događaj – one mijenjaju ono što slijedi, upravljaju našim ponašanjem. Određena misao stvara određeni osjećaj te djelujemo u skladu s tim. Npr. misli poput „Ionako ne mogu ništa učiniti. Nesposoban sam i nemoćan.“ sprječavaju naše djelovanje i stvaraju percepciju da nad tim događajima u našem životu nemamo nikakvu kontrolu. Pretvaranjem te misli u pozitivniju „Idem pokušati nešto učiniti. Nemam što izgubiti. Sposoban sam.“ dajemo sebi poticaj za djelovanje.

Pojedinac odlučuje šta će misliti. Način na koji razmišljamo utječe na to kako se osjećamo te na način na koji se ponašamo. Tajna uspjeha u postizanju optimističnijeg gledanja na svijet je u pažljivom promatranju i prepoznavanju vlastitih misli. Važno je prepoznati iracionalne misli, misli koje nemaju realnu osnovu jer ta iracionalna vjerovanja zatvaraju krug negativnih misli koje paraliziraju djelovanje i koje dovode do toga da se pojedinac osjeća bespomoćno.

Mijenjanje tih iracionalnih misli u racionalne ili realne prekida taj začarani krug i pojedinac može imati realniji uvid u situaciju u kojoj se nalazi. Npr. neuspjeh ili poraz možete protumačiti kao rezultat vlastite nesposobnosti koju ne možete mijenjati. Takvo razmišljanje jako često dovodi do pojave depresivnih misli i naučene bespomoćnosti. Ukoliko razvijete optimistični eksplanatorni stil tu situaciju možete interpretirati kao rezultat nedovoljno uloženog truda pri čemu ćete drugi put uložiti više truda i postići uspjeh.

U tom slučaju u vašem životu neće biti mjesta za negativne i depresivne misli. Žene dva puta češće boluju od depresije nego muškarci upravo iz razloga što o problemima razmišljaju na ovaj negativniji način. Dok muškarci djeluju u rješavanju svojih problema, žene vole o problemima razgovarati i razmišljati zatvarajući tako krug negativnih misli zbog iracionalnog pristupa problemu i njegovim uzrocima.

Kako postići optimističniji pogled na svijet?

Promjena eksplanatornog stila zahtjeva vježbu i izniman trud. Kad nas neko za nešto neopravdano optuži, obično smišljamo argumente kojima bi dokazali da ta osoba nije upravu (npr. „Nije istina da sam brzoplet. Uglavnom razmislim prije nego nešto učinim.“).

No, kad sami sebe za nešto neopravdano optužimo, nismo skloni tome se suprotstavljati nego to prihvaćamo kao istinu (npr. „Prijateljica kojoj sam poslala poruku nije mi odgovorila. Sigurno misli da sam loše društvo.“). U ovom slučaju, zamislite kao da ste na sudu i branite tu svoju negativnu misao. Preispitajte se postoje li neki dokazi da je takvo vjerovanje istinito (Nisam je pitala zašto mi nije odgovorila. Nemam nikakav dokaz da mi nije odgovorila zato što misli da sam loše društvo.).

Zatim, identificirajte moguća objašnjenja (Možda nije dobila poruku? Možda nema novca na računu?). Šta onda ako je vaše vjerovanje tačno (Misli da sam loše društvo. Možda je sada u nekoj životnoj situaciji u kojoj joj ne odgovara moje društvo, nego želi biti sama.) Razmislite koliko je takvo razmišljanje korisno? Ukoliko i jeste loše društvo za nekoga, bolje o tome ne misliti tako jer će vas to možda spriječiti da stvarate nova prijateljstva s drugim ljudima. Bolje promisliti šta možete učiniti da popravite svoj odnos s drugima.

Optimizam je alat za suočavanje s problemima, a ne za bježanje od njih

Jako je važno naglasiti da biti optimističan ne znači izbjegavati sve vrste negativnih emocija i negativnih iskustava. Puno je loših stvari oko nas i od toga ne možemo pobjeći. Negativne emocije imaju svoju ulogu u našim životima. Možda nisu ugodne, ali donose jako često pozitivne efekte. Negativne emocije pomažu u pokretanju osobnih promjena jer pomažu pojedincu da dođe u kontakt s najdubljim dijelovima sebe, da upozna svoje slabosti, svoje prednosti te spozna način na koji se nosi sa negativnim događajima u svom životu.

Također, biti optimističan ne znači biti okrenut prema samome sebi i stalno tražiti vanjske razloge za svoje neuspjehe, kriviti druge ljude i sl. nego realno sagledati situaciju. Ukoliko krivnja postoji, treba je prihvatiti kao što treba prihvatiti negativne emocije koje proizlaze iz te situacije, proživjeti ih i s njima se suočiti te pronaći način kako ih pretvoriti u nešto pozitivno.

Isto tako, biti optimističan ne znači imati nerealna očekivanja i očekivati samo pozitivne događaje, rezultate i emocije. Biti optimističan znači biti realan i vjerovati da ćete, bez obzira što stvari ne idu onako kao ste planirali, naći način da se uspješno suočite s tom životnom situacijom.

Lijepe stvari se događaju svakodnevno oko nas. Pitanje je koliko smo ih sposobni vidjeti i u njima uživati. Uživajte danas. Pogledajte oko sebe iskreno i realno i promislite o svim onim stvarima na kojima ste zahvalni, stvarima koje vam daju energiju da se krećete kroz život, koje su vaš razlog za borbu, radost i smijeh. Dajte i sebi i njima do znanja koliko vam znače. Budite sretni. Budite pozitivni.

istrazime.com

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top
PHP Code Snippets Powered By : XYZScripts.com