Zašto mediji masovno upotrebljavaju kroatizme?
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti već dvije godine svakog mjeseca održava tribinu bosanskog jezika na kojoj se govori o aktuelnim pitanjima unutarnje komunikacije u bosanskom društvu. Na tribini pod nazivom “Kroatizmi u bosanskom jeziku – uzroci i posljedice”, govorili su dr. Mirsad Priganica, profesor Muriz Spahić, prof. Senad Hodović a izlaganje i razgovor vodio je vodeći stručnjak za bosanski jezik i filolog, akademik Dževad Jahić, potpredsjednik Akademije.
Akademik Jahić je za radio BIR izdvojio zaključke tribine:
Akademik Dževad Jahić je naveo nekoliko primjera, te kao nepotrebne za korištenje izdvojio riječi: aktualnost, sustavni, nositelj, glede, djelomice, obrana, priturječnost, anakronost, tko, suvremeni, uporaba, što, povijest.
Tretirao je i upotrebu kroatizama u medijima postavljajući pitanje – zašto mediji masovno upotrebljavaju kroatizme? Šta je rezultat dubokih kompleksa ovdašnjih o nekakvoj navodnoj inferiornosti u odnosu na druge jezike?
Dodao je da uporna upotreba kroatizama u bosanskom jeziku narušava jezički sistem standardnog bosanskog jezika. Preporučio je zreliji, svjesniji i kulturniji stav prema vlastitim riječima i bosanskom jeziku.
Akademik Dževad Jahić je istakao da ne treba izmišljati nove riječi, neologizme. Kao rješenje je istakao da treba izvlačiti već postojeće i vraćati na svoje mjesto historijski naslijeđeni jezik koji je prvi pokazatelj kulture i identiteta Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda, i svih onih koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju kao svoj matični kulturno historijski prostor.
Dr. Mirsad Priganica je govorio o vlastitom iskustvu naučne izgradnje u drugim jezičkim okruženjima, što je za posljedicu imalo smanjenu mogućnost izražavanja na maternjem jeziku. Prof. Hodović je ukazao na pomodarstvo, te upozorio da se gubljenjem značaja vlastitog jezika siječe grana na kojoj se sjedi:
Radio BIR
