Zašto je pijaca Arizona izgubila stari sjaj?

Pijaca Arizona, smještena u distriktu Brčko, poznata po svojoj heterogenoj populaciji, predstavlja jako dobar primjer kako se strane koje su se sukobile u ratu mogu ponovno okupiti na jednom mjestu kada su u pitanju ekonomski interesi.

Nažalost, ova pijaca je počela da gubi svoj raniji duh, entuzijazam i interesovanje koje joj je ukazivano, izvještava TRT.

Populacija Brčkog, grada koji se nalazi na sjeveroistoku BiH iznosi 80 hiljada i 500 stanovnika, od čega su 42% Bošnjaci, 35% Srbi, 21% Hrvati i ostali narodi. Odmah nakon agresije na Bosnu, koja se dogodila u periodu od 1992-1995 godine došlo se na ideju o formiranju mega trgovinskog centra koji bi na jednom mjestu okupio sve narode koji su ratovali, i koji bi uspio da smanji etničku podijeljenost među ovim narodima. I na kraju, u okviru odluke općine Brčko, koja je donesena 12. maja 1997. godine, odlučeno je da se na teritoriji veličine 45 hektara, uz pomoć SFOR-a, koji je u to doba vršio dužnost u Bosni i Hercegovini formira pijaca Arizona. Nakon jako kratkog vremena od formiranja, pijaca je uspjela da na jednom mjestu okupi biznismene i trgovce sa prostora cijele bivše Jugoslavije.

Arizona je za kratko vrijeme postala najpoznatiji buvljak na Balkanu, tako da je i trgovinski obim dostigao izvanredan nivo. Prema nekim procjenama, u Arizoni je dnevno cirkuliralo oko 5 miliona eura, nekoliko hiljada ljudi je dnevno posjećivalo ovu pijacu, dok je broj posjetilaca vikendom dostizao i cifru od 10 hiljada.

Povoljna geopolitička infrastruktura ove pijace je bila glavni elemenat zbog čega je Arizona postala ovoliko popularna. Naime, Arizona se nalazila u blizini autoputa Orašje-Tuzla, na granici sa Hrvatskom i samo 20 kilometara od tromeđe Bosna i Hercegovina-Hrvatska-Srbija, tako da je ova pijaca uspjela dobiti titulu međunarodne pijace.

Sa druge strane, to što su dugo vremena ekonomske aktivnosti na pijaci vođene ilegalnim putem, značilo je da se najjeftiniji proizvodi mogu pronaći baš ovdje.

Jeftini proizvodi svih vrsta omogućili su da svako pronađe nešto za sebe.

Međutim, kada su visoke svote novca postale neizbježna karakteristika ove pijace, na scenu je stupila balkanska mafija. Tako je Arizona, koja je na put krenula kao projekat mira, postala baza trgovine narkoticima, buvljak, te centar prostitucije. Pijaca je ujedno bila i baza proizvodnje pokvarenog pića, prodaje ukradenih vozila i drugih prljavih poslova.

Nakon što su aktivnosti ove pijace izašle van kontrole, predstavnici međunarodne zajednice u Brčkom su odlučili da reorganizuju Arizonu, tako da je u ovom okviru 2001. godine firmi ¨Italprojekt¨ koja je formirana od italijanskog i bosanskohercegovačkog kapitala dato pravo da modernizira pijacu Arizona i vodi njen menadžment.

Iako se firma susrela sa nekim problemima kao što su pravna pitanja o vlasništvu, čišćenje minskog polja, te radovi na poboljšanju saobraćajnih komunikacija, uspjela je da 2004. godine ispuni prvu fazu poslova koje nalaže sporazum. Kao rezultat ovih radova, izgrađen je poslovni prostor veličine 40.492 kvadratna metra, i potpisani su sporazumi sa oko 2500 biznismena i trgovaca koji će koristiti poslovni prostor.

Iako ilegalne ekonomske radnje nisu u potpunosti uzete pod kontrolu, ipak se u Arizoni od tog dana realizuju isključivo legalne trgovinske aktivnosti.

U drugoj i trećoj fazi reorganizacije Arizone planirana je izgradnja hotela, bazena, vrtića, te dio komercijalnih i stambenih prostora, što bi Arizonu pretvorilo u ¨mali grad unutar grada¨.

Međutim, poreske stope, borba protiv ilegalne ekonomije, izgradnja rivalskih pijaca, te zauzetost potrošača oko otplate kredita, samo su neki od uzroka koji su uticali da Arizona u posljednjih nekoliko godina izgubi svoj stari entuzijazam i atraktivnost.

Zbog svega ovoga su obustavljeni svi projekti koji se odnose na ovu pijacu. Još kad se na sve to doda i globalna finansijska kriza koja je počela 2008. godine, poplave koje su Bosnu i Hercegovinu zahvatile 2014. godine, te otvaranje velikih tržnih centara širom zemlje, onda je sve češće moguće vidjeti oglase o prodaji poslovnih prostora u Arizoni.

No, i pored svega toga trgovina i ekonomske aktivnosti, iako ne u starom jeku, i dalje se nastavljaju u Arizoni. Arizonu posjećuju svi narodi iz regije, od Hrvatske, Srbije, Crne Gore pa čak i iz Slovenije. Osim trgovaca iz Bosne, Srbije i Hrvatske, u Arizoni su se mogli susresti i trgovci iz Kine, Turske i Albanije, piše TRT.

indikator.ba