Vi ste ovdje
Home > Duhovnost > Islamske teme > Vjerski propis u nadležnosti institucije ili pobožnost po ličnom izboru

Vjerski propis u nadležnosti institucije ili pobožnost po ličnom izboru

Nijedan musliman, kategorično naglašava Husein-ef. Đozo, ne može zekat posmatrati samo kao svoju ličnu i privatnu obavezu za koju odgovara isključivo Bogu. Zekat je mnogo više od toga!

Piše: Meho Šljivo

U razumijevanju suštine islamskih propisa u našem savremenom muslimanskom mišljenju nerijetko se pozivamo na reformatorsku misao Husein-ef. Đoze. Njegov dinamičan i kreativan pristup u tumačenju islamskih izvora može poslužiti kao paradigmatičan primjer praktičnog idžtihada. Ne upuštujaći se u detaljniju analizu Đozinog idžtihada u tumačenju islamske misli, podsjetimo se na njegov fenomenološki pristup zekatu i sadekatu-l fitru.

Budući da je “zekat društveni instrument za podmirivanje svih potreba društvene zajednice”, svaka nova generacija muslimana ovom islamskom propisu mora prilaziti sa stanovišta konkretnih vremenskih prilika i izazova. Praktična rješenja u konkretnoj primjeni razrade islamskih načela koje su ponudili Poslanik, a.s., i ashabi ne mogu se na potpuno identičan način primjeniti u savremenim uvjetima života. Islamski izvori sadrže načelne koncepcije o svrhi zekata i sadekatu-l- fitra, kao i kategorije potencijalnih korisnika. Ali, detaljna razrada i konkretna primjena ove važne islamske ustanove povjerena je ulu-l-emru. Ulu-l-emr kao vrhovni vjerske autoritet je namjerodavniji i najovlašteniji da definira koje su to prioritetne potrebe u jednom muslimanskom društvu, te u koje svrhe se trebaju izdvajati sredstva od zekata i sadekatu-l- fitra.

Nijedan musliman, kategorično naglašava Husein-ef. Đozo, ne može zekat posmatrati samo kao svoju ličnu i privatnu obavezu za koju odgovara isključivo Bogu. Zekat je mnogo više od toga! Zekat podrazumijeva visok stepen društvene odgovornosti, brige i saosjećanja za prioritetne potrebe zajednice. Ova islamska ustanova samo jednim dijelom usmjerena je ka socijalnim kategorijama, dok dublji smisao i duh ovog islamskog propisa obuhvata sistemski pristup ključnim obrazovnim, ekonomskim, kulturno-civilizacijskim, etičkim problemima muslimanske zajednice.

Starteški preokret u poimanju zekata

Na tragu takvog razumijevanja ustanove zekata i sadekatu-l-fitra Đozo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća u Islamskoj zajednici predstavio ideju i pokrenuo inicijativu prikupljanja sredstava od zekata i sadekatu-l fitra za potrebe vjerskih zavoda, odnosno islamskih obrazovnih ustanova. Epilog te revolucionarne ideje je osnivanje Islamskog teološkog fakulteta 1979. godine u Sarajevu. O tome šta je za Islamsku zajednicu, njenu sveukupnu organizaciju i misijsko djelovanje značila ova vizionarska Đozina ideja, koja je, dakako, imala svoje punovažno šeriatsko utemeljenje, mnogo toga je napisano i elaborirano u islamskoj publicistici.

Ono što se posve jasno da razumijeti sa današnje vremenske distance jeste fenomenološki i strateški preokret koji je Đozin pristup ustanovi zekata proizveo, prvo kod uleme, imama i uposlenika Islamske zajednice, a zatim i kod muslimana općenito.

Naime, isticanjem konkretnog cilja prilikom prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra Islamska zajednica je umjesto rutinskog i tradicionalnog koncepta izvršavanja jednog važnog Božijeg propisa stavila akcenat na institucionalni legitimitet i ovlaštenje koje joj po prirodi stvari pripada. Riječ je o apsolutnom pravu, legalitetu i legitimitetu, ali i obavezi Islamske zajednice da krajnje planski i osmišljeno pristupi organizaciji, vođenju i realizaciji svih poslova u vezi sa zekatom i sadekatu-l fitrom. U društveno-političkom ambijentu u kojem se tada nalazila, Islamska zajednica je prepoznala prioritete svoga rada. Jednoj samosvjesnoj muslimanskoj zajednici u uvjetima ideološke indoktrinacije bilo je nužno ponuditi alternativu u oblasti obrazovanja. Ne čekajući rješenja sa strane, ne oslanjajući se na intervenciju države, Islamska zajednica je kroz instituciju zekata i sadekatu-l fitra, preuzela odgovornost za jednu važnu oblast društvenog života. Osim toga, konkretnim definiranjem ciljeva zekata, Islamska zajednica je organiziranim djelovanjem delegitimirala pojedinačne, proizvoljne, samoinicijativne i vaninstitucionalne pristupe u određivanju ciljeva i kategorija korisnika zekata i sadekatu-l fitra.

Zekatu se, na ovom praktičnom planu primjene idžtihada udahnula jedna nova snaga i društvena dimenzija. Izdvajanjem Zekata za osnivanje obrazovnih ustanova pripadnici Islamske zajednice su potaknuti da investiraju za opće dobro, za dobrobit budućih generacija. Koliko su tadašnji muslimani bili oduševljeni projektom izgradnje zgrade Islamskog teološkog fakulteta zorno pokazuju brojni primjeri novčanih donacija koje su u te svrhe uplaćivali svi slojevi društva. Samo spominjanje inicijative izgradnje jedne visokoškolske ustanove u vlasništvu Islamske zajednice za tadašnje uvjete potiskivanja vjere na margine društva predstavljalo je izlazak iz pozicije nametnute inferiornosti i mirenja sa postojećim stanjem.

Ibadetski komfor i materijalna žrtva

Dalekosežni pozitivni ciljevi novog pristupa u poimanju zekata i sadekatu-l fitra bili su više nego očigledni. Studenti koji pohađaju Islamski teološki fakultet pripadaju Kur’anskoj kategoriji korisnika zekata koji su opisani kao “fi sebilillah”, na Božijem Putu. Međutim, oni će samo jedno ograničeno vrijeme uživati beneficije korisnika. Nakon završenog studija, preuzimajući odgovorne pozicije u društvu, a odgojeni u duhu islamskog učenja i njegovih vrijednosti, oni će dobrovoljno i angažirano preuzeti ulogu obaveznih davalaca zekata.

Svrsishodnost, opravdanost i funkcionalnost ovog koncepta suvišno je dodatno obrazlagati. Ako imamo na umu dinamiku osnivanje medresa i drugih obrazovnih ustanova posljednje tri decenije, kao i školovanje kadrova u Islamskoj zajednici, razvojni koncept ustanove zekata i sadekatu-l- fitra pokazuje svoju višestruku djelotvornost.

S obzirom da se ove godine navršava četrdeset godina od osnivanja Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, bilo bi hvalevrijedno inicirati svojevrsnu reafirmaciju Đozinog pogleda na ustanovu zekata. Reafirmacija te hrabre i mudre vizije koju bi Islamskoj zajednici i ovdašnjim muslimanima prezentirali njegovi učenici i studenti otvorila bi niz drugih važnih pitanja. U kojoj mjeri i dan-danas uživamo plodove odgovornog pristupa tumačenju izvora islama i kvalitetno organizovanog vođenja Zajednice koje smo naslijedili od naših prethodnika?

Koliko se od Đozinih inicijativa o zekatu do danas organizacijski napredovalo sa razradom razvojnog koncepta zekata? Šta zekat u svom duhovnom, ali i konceptualnom smislu znači za pojedince i organizacije koje promoviraju društveni aktivizam, ali to po pravilu čine transparentno zloupotrebljavajući vaninstitucionalni način prikupljanja sredstava od zekata i sadekatu-l-fitra?

Odgovori na ova pitanja djelimično bi rasvijetlili poziciju i značenje zekata kao islamskog propisa u vjerskoj svijesti i praksi današnjih muslimana. Na osnovu recentnih socioloških istraživanja savremeni profil vjernika sve više karakteriše lični ugođaj i zadovoljstvo, a sve manje želja i potreba za žrtvovanjem. A zekat je upravo i ponajprije sinonim za materijalnu žrtvu. Iskustvo nas uči da čak i dokazani praktični vjernici kada biraju između komfornog vjerskog turizma ispunjenog pojedinačnim i kolektivnim ibadetima i žrtvovanja veće materijalne vrijednosti na ime zekata, radije biraju ovo drugo.

zekat.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top