Vitamin C je hrana za mozak, a evo u kojoj ga biljci najviše ima
Mozak je iznimno važan organ koji ima ulogu upravljačkog centra cijelog tijela. Metabolički je najaktivniji organ koji je aktivan i dok smo budni i dok spavamo te troši čak 20-30% svakodnevne energetske potrebe organizma odraslog čovjeka u stanju mirovanja. Regulira endokrine i autonomne funkcije, ali i naše kognitivne funkcije. Na moždanu funkciju, kao i na kognitivne funkcije, utječu brojni faktori, kao i unos nekih esencijalnih nutrijenata. Stoga smo ovaj tekst odlučili posvetiti utjecaju vitamina C na kognitivnu funkciju, ali i na rizik od nekih bolesti povezanih s gubitkom kognitivne funkcije (Alzheimerova bolest).
Što su kognitivne funkcije?
Kognitivne funkcije su mentalni procesi kojima postajemo svjesni nečega, percipiramo i razumijemo ideje, to jest odnose se na procese u našem mozgu kojima primamo i obrađujemo informacije.
DSM-5 definira šest ključnih domena kognitivne funkcije, a to su: kompleksna pozornost, izvršnja funkcija, učenje i memorija, jezik, perceptivno-motorička kontrola i socijalna kognicija. Vjerujem da ste primijetili kako su sve navedene funkcije iznimno bitne za naše razmišljanje i djelovanje te nas na neki način i formiraju u osobe kakve jesmo. Iz tog razloga im je potrebno posvetiti veliku pažnju te se odgovornim ponašanjem i brigom za vlastito zdravlje pobrinuti da naša kognitivna funkcija bude što bolja.
Uloga vitamina C u očuvanju kognitivnih funkcija
Vitamin C (askorbinska kiselina) je vitamin topljiv u vodi te snažan antioksidans s brojnim funkcijama u ljudskom organzimu. Ljudsko tijelo ga ne može samo sintetizirati te ga je potrebno unijeti hranom i/ili dodacima prehrani, stoga se smatra esencijalnim nutrijentom. Najbogatiji izvori vitamina C su svježe voće i povrće, npr. citrusno voće, zelena paprika, jagode, brokula, šipak, višnja, crni ribiz, kupus, prokulica, repa…
Najveću koncentraciju biljnog vitamina C sadrži plod egzotične biljke iz andskih predjela – camu camu. Camu camu sadrži čak 2,4-3 g vitamina C na 100 g namirnice, a zbog sadržaja brojnih drugih nutrijenata (kalcij, magnezij, željezo, mangan, cink, vitamin B12, polifenoli, karotenoidi…) se smatra superhranom te funkcionalnom namirnicom, a s obzirom da je sirov camu camu jako kiseo, popularan je kao dodatak prehrani.
Vitamin C je kofaktor u brojnim enzimskim reakcijama te na taj način utječe na funkcioniranje brojnih organskih sustava u tijelu. Utječe na stvaranje kolagena koji je bitan za zdravlje kože, kose i noktiju, ali i vezivnog tkiva. Osim toga, iznimno je važan za jačanje imunološkog sustava, utječe na sintezu brojnih hormona, ali i karnitina, koji je bitan za stvaranje i očuvanje razina energije u tijelu. Valja napomenuti i kako utječe na povećanje apsorpcije željeza. Da puno ne duljimo, vitamin C je iznimno važan nutrijent koji ima vrlo važne funkcije organizmu, a jedna od njih je i očuvanje kognitivne funkcije tokom našeg života, o čemu ćemo više napisati u ovom blogu.
Djelovanje vitamina C na kognitivnu funkciju i mentalno zdravlje je višestruko. Vitamin C potiče diferencijaciju i sazrijevanje neurona (živčanih stanica), štiti neurone od oksidativnog stresa i oštećenja, ali i regulira sintezu i nastajanje neuromodulirajućih faktora, kao što su serotonin, kateholamin i glutamat. Zanimljivo je spomenuti i da se najveće koncentracije vitamina C nalaze upravo u mozgu.
Važnost vitamina C za kognitivnu funkciju potvrdile su i brojne studije. Jedna studija nad zdravim mladim odraslim osobama je zaključila kako je neadekvatan status vitamina C povezan s niskom razinom mentalne vitalnost, a da suplementacija vitaminom C povećava koncentraciju u onih osoba koji su imali suboptimalan status. Suplementacija utječe na mentalnu vitalnost, posebice usmjerenost pažnje i bolju radnu motivaciju te na taj način doprinosi boljoj izvedbi zadataka koji zahtijevaju kontinuiranu koncentraciju. Studija provedena nad osobama starijim od 40 godina je došla do sličnih rezultata. Oni koji su uzimali suplemente s vitaminom C su imali bolje kratkotrajno pamćenje, vizualno-prostornu orijentaciju, jezik te općenito bolju kognitivnu funkciju. Osim toga, studija nad starijim osobama je došla do zaključka kako su osobe koje su imale deficit vitamina C imale 2,9 veću šansu za pogoršanje kognitivnih sposobnosti u odnosu na one koji su imali normalnu razinu vitamina C u krvi. Smatra se kako deficit vitamina C može ubrzati i razvoj Alzheimerove bolesti.
Sve u svemu, trenutno postoji mnogo dokaza kako vitamin C utječe pozitivno na kognitivnu funkciju na različite načine. Važan je i u mlađoj dobi tako što će pozitivno utjecati na koncentraciju, pažnju i na radne rezultate, ali i u starijoj dobi u svrhu sprječavanja i usporavanja kognitivnog propadanja. Uz utjecaj na brojne druge biološke funkcije u tijelu, vitamin C nam je još jednom pokazao zašto je još i danas goruća tema u svijetu nutricionizma i farmaceutike.
Amanda Gaši, mag. nutr.
