Velika sarajevska podrška Tariqu Ramadanu
Piše: Faruk Vele
Voditelj panela bio je dr. Ahmet Alibašić, a učesnici dr. Fikret Karčić, dr. Enes Ljevaković, dr. Kenan Musić, mr. Sehija Dedović i Nesib ef. Hadžić.
Medijski linč
Panel je posvećen djelima dr. Ramadana, ali, istovremeno, bio je to i svojevrstan gest podrške ovom profesoru sa Univerziteta Oxford i jednom od najvećih muslimanskih mislilaca današnjice, a koji je uhapšen koncem januara ove godine pod optužbama za navodno silovanje.
Ramadan je zbog optužbi privremeno prekinuo predavanja na Oxfordu prošle godine, a nakon što su podnesene prijave u Francuskoj. Podnio je i tužbu za klevetu protiv Henda Ayari, jedne od žena koje su ga optužile.
Dr. Alibašić je poručio da je Ramadan žrtva medijskog lična, te čovjek koji sigurno nema isti tretman kao druge javne ličnosti koje su se u francuskom društvu našli pod sličnim optužbama ranijih godina.
Pozvao je sve, koji to mogu, da govore u medijima o ovom pitanju, da potpišu petciju podrške dr. Ramadanu na internetu ili mu eventualno pišu dok je u pritvoru, te da na dostojanstven način izraze svoju zabrinutost kod francuskih institucija.
Inače, Ramadan je donedavno praktično bio izoliran, a njegova porodica nije imala s njim kontakt čak 45 dana!
“Ako moram da kažem misao i ideju Tariqa Ramadan u jednoj riječi, pa i u kontekstu pitanja žene, onda bi to sigurno bila riječ harmonija, harmonija sa našim vrijednostima harmonija sa okruženjem, sa svim stvorenim”, rekao je Alibašić.
Ramadan je poznat širom svijeta, a unuk je osnivača pokreta Muslimansko bratstvo Hassana al-Bannae.
Podsjetio i da je Ramadan, otkako ju je “otkrio”, bio vezan za BiH.
“Dr. Tarik je do danas bio u stalnom kontaktu sa nama. On zaista cijeni naše naslijeđe, način na koji se muslimani Bosne i Hercegovine, da tako kažemo, snalaze u okolnostima u kojima žive. Pun je poštovanja i respekta prema tome kako mi to radimo. Svakako posebno mjesto u njegovom radu i njegovom životu zauzima Srebrenica koju je posjetio s porodicom. Svakog 11. jula nas je pozivao i raspitivao se o načinima kako da pošalje poruku vezano za taj datum”, prisjetio se profesor Alibašić.
Nesib ef. Hadžić prisutne je upoznao s prvim susretima bosanskohercegovačke javnosti s Tariqom Ramadanom, kroz prevođenje njegovih djela koje je iniciralo Udruženje ilmijje.
Dr. Fikret Karčić osvrnuo se na period kad su se u javnosti pojavila prva djela dr. Ramadana i na njihov značaj za islamsku misao na svjetskom nivou i istaknuo:
„On spaja u sebi učenjaka i aktivista i možemo pratiti te dvije dimenzije kroz cijeli njegov rad. Umjesto mirnog akademskog života odabrao je baviti se osjetljivim pitanjima, koja su izazov za svakog mislioca“.
Sarajevski muftija i fetva-i emin IZ u BiH, Enes ef. Ljevaković, govorio je veoma emotivno da se nada da će Tariq Ramadan i njegova porodicaiz iskušenja koje ih je pogodilo izaći još jači.
Analizirajući Ramadanova djela, Ljevaković je naglasio ulogu tog intelektualca u oblikovanju evropskog islama i identiteta islama u Evropi. Ramadan, naveo je Ljevaković, traži radikalne reforme i zalaže se da u njima učestvuju ne samo učenjaci već i muslimanske mase.
“Cilj takvih reformi jeste mijenjanje društva, ali, istovremeno, prethodno treba primijeniti unutrašnje reforme”, ističe Ljevaković, naglašavajući da se Ramadan intenzivno i otvoreno bavi životnim problemima i pitanjima.
Ramadan, dodaje, poziva na sveopće buđenje, kako “običnih muslimana”, tako i učenjaka.
“On ide ispred svog vremena najmanje jednu generaciju. Njegova su djela za narednu generaciju muslimanske uleme”, poruka je skupa.
Nadalje, dr. Kenan Musić je naveo da je Ramadanu uspjelo ono što mnogima nije, a to je da bude jednako uspješan i na akademskom i na polju javnog intelektualca. Govorio je o desetinama hiljada onih koji su pratili njegova predavanja. Mnogima su te poruke mijenjale život.
Naglasio je da je Ramadan svojim djelima otvorio prostor za pozicioniranje islama u evropskom kontekstu. I on je izrazio uvjerenje da će ugledni intelektualac prebroditi aktuelna iskušenja.
“Tariq Ramadan je žrtvovao mnogo, koliko smo mi spremni žrtvovati“, upitao je dr. Musić, podcrtavajući Ramadanovu angažiranost da bi se sa riječi prešlo na djela.
Jednako tako, Ramadan, dodaje Musić, ne daje gotova rješenja, kao brojni pokreti diljem islamskog rješenja, već moguća.
Dolazak u BiH
Emotivno je govorila i mr. Sehija Dedović koja je imala priliku prisustvovati Ramadanovim predavanjima. Suprotno optužbama s kojima je suočen, podvukla je njegovo afirmiranje uloge žene i suprotstavljanje stereotipima.
“Govorio je često o obavezama žena da se organiziraju i da ne pristaju na ulogu žrtve. Naglašavao je da su žene, kada bi dobile priliku, uglavnom pokazivale veću odgovornost, marljivost, posvećenost radu i vrlo često bolje rezultate u odnosu na svoj muške kolege”, kaže Dedović.
Zalagao se da žene na tom putu budu ohrabrivane od cijele zajednice.
“Govorio je da one moraju biti aktivno uključene u vjerskim krugovima, vijećima za fetve, organizacijama, odborima i na svim drugim mjestima na kojima se razgovara i diskutuje o pitanjima koji se tiču žene. Njegova izreka je bila da iza svakog uspješnog muškarca ne stoji žena, ona stoji pored njega, uz njega… To je princip na kome Ramadan zasnivao svoju filozofiju i razumijevanje pozicije muškaraca i žena u društvu i u svijetu”, rekla je Dedović.
Profesor Alibašić je skrenuo pažnju na činjenicu da je dr. Ramadan smatrao da intelektualno može biti neovisan, samo ako je i finansijski neovisan. Zato nije uzimao novac za svoj rad u Kataru, prilikom posjeta BiH i sličnih aktivnosti. Zato nije finansijski bio spreman na izazove koji su mu se sada desili u životu. Vjeruje da će biti onih koji će naći načina da pomognu uglednom profesoru.
“Ako se bude kako treba, ako bude na slobodi, mi očekujemo početkom maja dolazak dr. Ramadana u BiH“, zaključio je Alibašić.
Akos.ba
