Vakufska direkcija: Dužnost Bošnjaka je da čuvaju svoju imovinu u manjem bh. entitetu

Vakufska direkcija Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pripremila je hutbu kako bi informirala i upozorila muslimane na važnost reguliranja imovinskih odnosa, posebno na području entiteta RS u kontekstu primjene imovinskih zakona, prenosi novinska agencija Patria.

Tako je Senaid ef. Zajimović, direktor Vakufske direkcije u džamiji u Doboju održao hutbu gdje je upozorio da primjena ovih zakona može imati dalekosežne štetne posljedice po status Bošnjaka i vlasničku struktura zemljišta, jer ravnodušnošću i nebrigom Bošnjaci bi na području RS mogli ostati bez svoje nepokretne imovine.

Tokom hutbe ef. Zajimović je kazao da je svaki imetak važan jer čovjeku omogućava stabilan i normalan život, ali je bez sumnje najvažniji i najtrajniji imetak sama zemlja koja je istovremeno mjesto sa kojeg se hranimo i mjesto na kojem gradimo.

– Po islamskom učenju nedopustiva je nebriga i nemar prema zemlji koju posjedujemo. Koliki je grijeh zapustiti i ne koristiti obradivo zemljište, još je veći i pogubniji grijeh zemlju, koja je naše vlasništvo, prodavati u bescijenje i zbog različitih političkih pritisaka i smicalica pristajati na trajno i nezakonito uzurpiranje naše zemlje. Nažalost, upravo to se često dešavalo u našoj burnoj povijesti. Oduzimanjem bošnjačke zemlje kroz razne vidove agrarne reforme i nacionalizacije nastojalo se potpuno socijalno i ekonomski uništiti zemljoposjednike muslimane, jer su time Bošnjaci ujedno bili i nacionalno i politički podjarmljeni i marginalizirani – kazao je Zajimović.

Dalje je naveo da smo svjedoci da je u zadnjem agresorskom ratu na BiH sa svojih ognjišta protjeran veliki broj stanovnika bošnjačke nacionalnosti. Protjerivanja su bila praćena ubijanjem i zarobljavanjem.

– Aneksom 7 Dejtonskog sporazuma predviđena je implementacija procesa povratka, odnosno vraćanje svih na svoje prijeratno prebivalište. Međutim, u praksi toga nije bilo i na sasvim drugi način povratnici koji su se vratili ili koji su imali nijet da se vrate u svoje prijeratne domove bili su prepušteni sami sebi. Prepušteni su da tamo sami sebi osiguravaju uvjete za život i egzistenciju. Svjedoci smo također da se veći broj Bošnjaka iz straha, ekonomskih ili nekih drugih razloga, nije vratio niti se može vratiti u svoje prijeratno prebivalište. Entitetske vlasti Republike Srpske su na razne načine pokušavali i dalje pokušavaju da stvore sve preduslove da područja sa kojih su Bošnjaci protjerani ostanu etnički čista. U tome ih je sprečavala imovina Bošnjaka, jer bez obzira da li su se Bošnjaci vratili ili ne, vlasnici su imovine u tim područjima, tj. vlasnici grunta – pojasnio je Zajimović.

Zbog toga su vlasti RS-a pristupile drugom metodu etničkog čišćenja, dodao je Zajimović, pojašnjavajući da je u posljednjih nekoliko godina vlast usvojila set zakonskih propisa kojima se tretira imovina u tom entitetu.

– Cjelokupno gledajući i analizirajući tok implementacije tih zakona može se konstatovati da su Bošnjaci u krajnje nepovoljnom položaju kada je u pitanju zaštita njihove imovine. Ovo je naročito izraženo ako se uzmu samo dva zakonska propisa i to: Zakon o premjeru i katastru i Zakon o porezu na nepokretnost. Ovih dana Narodna skupština RS-a je usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu koje su dodatno otežale položaj imovine Bošnjaka u Republici Srpskoj. Naime, poznato je da je 2012. godine stupio na snagu Zakon o porezu na nepokretnost po kojem su svi obavezani da plaćaju porez na nekretnine. Izmjenama navedenog Zakona, poreskom računu se dala snaga izvršne isprave što znači da usljed neplaćanja poreza na nekretnine Poreska uprava RS-a može odmah pokrenuti pitanje prinudne naplate poreza ili stavljanje hipoteke na nekretnine. Neshvatljivo je da će Poreska uprava zbog neplaćanja nekoliko desetina maraka poreza stavljati hipoteku na nekretninu ili pokrenuti proceduru prinudne naplate. Ali, eto, i to je izgleda moguće – kazao je Zajimović.

Na hutbi je zaključeno da je izuzetno važno da svaki Bošnjak koji ima imovinu u RS-u, putem interneta ili direktno, prati aktivnosti područnih uprava i da se informira o datumu izlaganja njegovih nekretnina.

– Ukoliko je on spriječen neka ovlasti prijatelja, rođaka ili komšiju koji će u ime njega obavljati te poslove. Prije samog izlaganja potrebno je da se informira o stanju svoje imovine, u katastru i gruntu izvadi zemljišnu dokumentaciju, eventualno obiđe svu svoju imovinu, utvrdi da li je neko možda uzurpirao njegovu imovinu kako bi mogao prilikom izlaganja istaknuti eventualne prigovore. Ovo je naročito važno za gradska područja gdje je veliki broj bošnjačke imovine zauzet i uzurpiran od strane drugih lica – dodao je Zajimović potcrtavajući da onaj ko posjeduje grunt, on postoji kao narod, sve ostalo je fikcija. 

nap.ba