Uvjeren sam u pozitivnu budućnost Bosne i Hercegovine
Piše: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI
I dok svaki dan možemo čitati vijesti o navodnom masovnom odlasku mladih iz Bosne i Hercegovine, sve je više primjera mladih ljudi koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu kako bi dali svoj doprinos razvoju domovine. Takve priče, nažalost, rijetko nalaze prostor u domaćim medijima, a jedna od njih jeste i priča Vedada Halilovića, koji se nakon završenog studija u Turskoj odlučio vratiti u Bosnu i Hercegovinu, iako je u Turskoj imao posao.
STAV: Jedan ste od osnivača Udruženja studenata iz Bosne i Hercegovine koji se školuju u Istanbulu. Kako je nastalo Udruženje?
HALILOVIĆ: Došavši u Istanbul sredinom 2010. godine, saznao da u tom gradu studira nemali broj naših studenata. Na pitanje upućeno starijim kolegama da li postoji neko udruženje koje ih okuplja, dobio sam negativan odgovor. Nakon svega četiri mjeseca boravka u Istanbulu, napisao sam dokument u kojem sam naveo razloge zbog čega nam je potrebno udruženje, proslijedio ga pojedinim kolegama, i tu počinje naša priča.
STAV: Šta Udruženje znači našim studentima koji su započeli novi život bez roditelja i porodice? Šta im ono pruža?
HALILOVIĆ: Istanbul je nešto posebno, posjeduje prednosti, a nosi i veliki broj izazova. Kao Udruženje, organizirali smo dočeke budućih studenata na aerodromu, pomagali prilikom upisa na fakultet i uvezi s papirologijom potrebnoj za reguliranje boravaka. Posebno bih istakao druženja petkom navečer, kada se studenti nakon naporne sedmice mogu opustiti sa svojim kolegama uz razgovor i bosansku kahvu, a često smo imali i goste, kako iz Turske, tako i iz Bosne i Hercegovine. Meni su bila veoma draga i obilježavanja praznika, kako državnih, tako i vjerskih, u društvu studenata koji su daleko od svojih domova.
STAV: Dugo ste bili predsjednik Udruženja, a u Turskoj ste boravili osam godina. Šta je Vama značilo školovanje u toj zemlji?
HALILOVIĆ: Turska ima izuzetno kvalitetne univerzitete od kojih se mnogi nalaze među 500 najboljih na svijetu. Takvi univerziteti, uz stipendije Vlade Republike Turske, privlače mnoge studente širom svijeta. Pored prijatelja iz Turske, upoznao sam i mnogo kolega iz raznih krajeva svijeta, iz država o kojima nisam znao skoro ništa, a sada u njima imam prijatelje.
STAV: Iako ste imali i posao u Turskoj, odlučili ste se, zajedno s porodicom, vratiti u Bosnu i Hercegovinu, i to dok nam se stalno serviraju priče o odlasku mladih. Šta je glavni razlog Vaše odluke o povratku?
HALILOVIĆ: Zaposlio sam se odmah nakon diplomiranja i dobio jednu odgovornu funkciju. U isto vrijeme sam upisao i magistarski, tako da je to bio brz tempo. Odlazak u inostranstvo radi školovanja i prikupljanja iskustva pozitivna je stvar, ali, isto tako, uvijek trebamo imati na umu povratak u domovinu, da u njoj gradimo svoju karijeru. Nažalost, mnogi mediji takmiče se u plasiranju vijesti iz crne hronike, iznoseći neke neosnovane pesimistične prognoze. Dvadeset godina u historiji ne znači mnogo, ali sam uvjeren u dobar smjer i pozitivnu budućnost Bosne i Hercegovine. Zbog toga smo doveli svoju djecu da odrastaju tu gdje smo supruga i ja rođeni.
STAV: Danas ste direktor izvoza “AS Holdinga”. Koji je ključni razlog uspjeha ove firme s obzirom na to da danas izvozite u više od 25 zemalja?
HALILOVIĆ: “AS Holding”, sa svojih 17 članica, s približno 5.000 zaposlenih i s najvećim bosanskohercegovačkim brendovima u prehrambenoj industriji, jedna je od najvažnijih lokomotiva naše privrede. Na zahtjevnim tržištima Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država morate imati kvalitetu i konkurentnu cijenu. Naša kuhinja zaista je nešto posebno. Nalazimo se na mjestu gdje završava Istok, a počinje Zapad, i obratno. Gdje god na svijetu ponudimo nešto iz naše tradicije kulinarstva, kao što je bosanska kahva “Zlatna džezva”, ili bosanski lokum, zatim sarajevski somun, začini za bosanska jela itd., primijetimo ogromno interesiranje.
STAV: Šta smatrate najvećim potencijalom Bosne i Hercegovine?
HALILOVIĆ: Prvo bih naveo ljudski potencijal jer smo svugdje u svijetu poznati kao izuzetno dobri radnici. Gdje god u domaćim firmama imamo sposobne menadžere, možemo vidjeti uspjeh. Druga je stvar, svakako, poljoprivreda, kao i proizvodnja zdrave hrane. I geografski položaj izuzetno je važan faktor jer se nalazimo uz granicu najbogatijeg svjetskog tržišta, a to je Evropska unija.
STAV: Koja su očekivanja “AS Holdinga” u pogledu izvoza u 2018. godini?
HALILOVIĆ: Nedavno je naša grupacija dobila jedan od najzahtjevnijih certifikata iz sigurnosti hrane, a to je IFS. S tim certifikatom ulazimo u klub najozbiljnijih proizvođača hrane i, samim time, očekujemo porast izvoza. Dolaskom arapskih turista u Bosnu i Hercegovinu, poslovima koji se pritom neizbježno realiziraju, i njima naša hrana postaje bliža. Tako da u narednom vremenu očekujem povećanje izvoza i u države GCC-a.
STAV: S obzirom na to da je turska ekonomija posljednjih godina jedna od najuspješnijih, šta je to što biste mogli reći da ste “ponijeli” sa sobom u Bosnu kao pozitivna iskustva u poslovanju?
HALILOVIĆ: Kod Turaka radno vrijeme traje dok se posao ne obavi, a mi smo ekonomija u razvoju i potrebno je da mnogo radimo. Naveo bih svakako i dobre konekcije koje sam stekao u Istanbulu kao svjetskoj metropoli, što mi trenutno pomažu u radu ne samo s Turskom nego i s drugim državama.
