Upoznaj se sa sedam sistema u ljudskom tijelu

Sistem organa za kretanje

Sistem organa za kretanje sastoji se od: koštanog sistema, mišićnog sistema, ligamenata, tetiva, hrskavica i kože. Lokomotorni sistem daje tijelu osnovnu strukturu i sposobnost kretanja. Uz strukturnu ulogu, veće kosti sadrže koštanu srž – mjesto stvaranja krvnih stanica. Također, kosti su mjesto skladištenja kalcija i fosfata. Proučavanje skeleta naziva se osteologija, a disciplina koja se bavi bolestima tog sustava je ortopedija.

Nervni sistem

Ovaj sistem je opći mentor za radnje čovjekova tijela, one koje provode nervne impulse, prenose informacije iz unutrašnjosti tijela i okoline, obrađuje informacije, usklađuje informacije, stvara motorički odgovor na voljom kontrolisane radnje kao kretanje, ili voljom nekontrolisane radnje kao što su otkucaji srca. Nervni sistem se sastoji od mozga (veliki, srednji, mali, međumozak, produžena i kičmena moždina), moždane kore, moždane srži i nerava. Mozak je organ misli, emocija i procesuiranja čula, te služi mnogim drugim aspektima komunikacije i kontrole drugih različitih sistema i funkcija. Nervni sistem povezan je sa pet čula: čulo sluha, čulo vida, čulo dodira, čulo mirisa i čulo okusa. Nervni sistem proučava neuroznanost, a disciplina usredotočena na bolesti jest neurologija. Područje medicine koje dijagnosticira, liječi i proučava mentalne bolesti i ponašanje jest psihijatrija.

Sistem krvotoka

Sitem krvotoka sastoji se od srca i krvnih žila (arterija, vena, kapilara). Srce pokreće cirkulaciju krvi koja služi kao prijenosni sistem za kisik, hranjive i otpadne tvari, stanice imunosnog sistema, signale molekule itd., iz jednog dijela tijela u drugi. Krv se sastoji od tekućine koja prenosi stanice u cirkulaciju, uključujući neke koje kreću iz tkiva u krvne žile i natrag, kao i slezenu i koštanu srž. U stanice spadaju crvene krvne stanice koje prenose kisik, bijele krvne stanice koje posreduju kao odgovor na infekciju i strane tvari, te krvne pločice s odgovarajućim plazmatskim proteinima koji potiču zgrušavanje krvi i zajcjeljivanje rana. Proučavanje sistema krvotoka naziva se kardiovaskularna fiziologija, a nauka koja se bavi izučavanjem ovih bolesti – kadiologija.

Sistem organa za disanje

Sistem disanja: nosna šupljina, ždrijelo, grkljan, dušik i pluća. Ovo je sistem prve pomoći i oživljavanja i njegova uloga u tijelu jeste da prenosi zrak do pluća. Plućni mjehurići razmjenjuju plinove – ugljik-dioksid i kisik bez koga ne bismo mogli živjeti duže od nekoliko minuta.

Probavni sistem

Ovaj sistem počinje sa probavnom cijevi (usta, zubi, jezik, jednjak, želudac, dvanaestopalačno crijevotanko i debelo crijevo, crijevni otvor), zatim sadrži pobavne žlijezde (slinovnice, želučane žlijezde, gušterača i jetra, bubrezi, pankreas).

Mokraćni sistem

Ovaj sistem se sastoji od bubrega, bubrežne arterije, bubrežne vene, mokraćovoda, mokraćnog mjehura i mokraćne cijevi. Otklanja vodu iz krvi i proizvodi urin koji prenosi mnoštvo otpadnih molekula i višak iona i vode iz krvi. Proučavanje funkcije mokraćnog sistema je nefrologija ili renalna fiziologija, a strukturalnim bolestima bavi se urologija.

Reproduktivni sistem

Reproduktivni sistem proizvodi gamete za svaki spol, mehanizme za njihovu kombinaciju i pruža okruženje za devet mjeseci razvoja potomka. Proučavanje fiziološke funkcije ovog sistema naziva se reproduktivna fiziologija, a kada se primjenjuje na poremećaje u reprodukciji naziva se ginekologija ili andrologija. Ovaj sistem čuva ljudsko potomstvo.

Mnogi dijelovi tijela sudjeluju u funkcijama više od jednog sistema, a sistemi se mogu podijeliti prema funkciji, embrionalnom porijeklu ili se, pak, mogu okarakterizirati drukčije.

Savjeti za tjelesno zdravlje

Uzmi nekoliko hurmi ujutro. Hurma je jako bigata raznovrsnim mineralima i proteinima.

Započni svoj dan kašikom meda. Med je lijek za ljude, kako veli Časni Kur’an: „Iz utorba pčelinjih izlazi napitak boja raznolikih, u njemu lijek za ljude se nalazi.“ (En-Nahl, 69.)

– Čisti med pomiješaj sa samljevenim čurokotom i svako jutro uzmi dvije kašike ili topli napitak.
– Mnogo upotrebljavaj kvalitetno maslinovo ulje u ishrani – ono nema nikakve opasnosti po tijelo, a jako je korisno.
– Najmanje jedanput sedmično jedi ribu, a ograniči unos crvenog mesa.
Konzumiraj svježe voće i povrće i što više hrane bogate vlaknima.

Pridržavaj se sunneta kod objedovanja: ne jedi dok ne ogladniš, ne jedi do sitosti.
Ne pij gazirana pića za vrijeme jela, ona usporavaju probavu i povećavaju tjelesnu težinu. Jedna čaša Coca – Cole sadrži pet kašika šećera.
Navikavaj se da rano doručkuješ, a dva sata prije spavanja ne jedi ništa.
Što više pij vodu i bavi se sportom. Korisno je i brzo hodanje makar pola sata u toku dana.
Zaspi rano i budi se rano.

Komuniciraj s ljudima da bi osjetio sreću.
Budi nasmijan, čuvaj se namrgođenosti i agresivnosti, ne mršti svoje čelo.
Ove upute su uzete iz knjige “Oporuke liječnika” dr. Hassan Šemsi Paša.

Izvor: “Svijetli plan za marljivu dušu”
Autor: Salah Halidi
Za Akos.ba pripremila: Adela Kukić