Uloga politike u negiranju genocida nad Bošnjacima: Koordinacija Srbije i bh. entiteta RS
Drugi članak iz knjige „NEGIRANJE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA“ mr. Elvedina Mulagića tretira ulogu političkih instanci Bh entiteta Republika Srpska i države Srbije u aktivnom negiranju genocida nad Bošnjacima
Politička komponenta društva
Sagledavanje uključenosti vladinih institucija u negiranje genocida nad Bošnjacima ima poseban značaj, jer to negiranju genocida daje sistemski i institucionalni karakter. Postoji već ustaljena praksa da se političari iz bh. entiteta Republika Srpska pozivaju na etničku zastupljenost optuženih i osuđenih za ratne zločine u oružanom sukobu u BiH od 1992-1995. godine, odnosno da isti problematiziraju činjenicu da je daleko najviše optuženih i osuđenih za ratne zločine iz reda srpskog naroda.[2] Instrumentalizirano je i korištenje agencija entiteta RS koje se bave istraživanjem ratnih zločina, a što se ogleda u montiranju optužnica protiv Bošnjaka i sistemskom pritisku na Tužilaštvo i Sud BiH. Tako je početkom 2011. godine objavljen spisak od 3.500 bivših pripadnika Armije RBiH, HVO-a i Hrvatske vojske optuženih za navodne ratne zločine počinjene nad srpskim narodom u BiH.[4] Iz Deklaracije je vidljivo da nigdje nije pomenut pojam genocid, što znači de se isti negira zvaničnim aktom Skupštine Republike Srbije. Navedeni angažman institucija Republike Srpske i Republike Srbije potvrđuje tezu da negiranje genocida ima organizirani oblik koji je manifestiran u sistemskom i institucionalnom pristupu u negiranju genocida.
Pored do sada navedenih primjera planskog rada na preuveličavanju dimenzije ratnih zločina nad Srbima, minimiziranju dimenzije i intenziteta genocida nad Bošnjacima i razvijanju teorija zavjere, krucijalnu ulogu u sistemskom negiranju genocida igraju i slučajevi fabriciranja ratnih zločina,[6] dok je drugi način koordinirana aktivnost Srbije i bh. entiteta RS na međunarodnom planu podizanjem optužnica za navodne ratne zločine. Najpoznatiji slučajevi takvih montiranih postupaka su oni protiv Ejupa Ganića, Jovana Divjaka i Ilije Jurišića.[8] Institucionalni pristup u negiranju genocida krakterisan je, između ostalog, i zabranom obilježavanja godišnjica stradanja i postavljanja spomen- obilježja na stratištima Bošnjaka u bh. entitetu Republika Srpska.[10] Svrsishodnost negiranja genocida za njegove ideologe i planere ogleda se u tome što direktno služi odbrani genocidom ostvarenih ciljeva i zadržavanja stanja status quo. Negiranjem se nastoji ostvariti krajnji cilj genocida; njegovom “osmom fazom” se pokušavaju očuvati rezultati genocida, učiniti te rezultate legitimnim. I negiranje ovdje možemo posmatrati samo kao jedno u nizu sredstava koja se primjenjuju radi apologiziranja ili legitimiranja ostvarivanja teritorijalne ekspanzije u ratu protiv Bosne i Hercegovine i počinjenom genocidu. To je njegova primarna svrha i krajnje ishodište.
[2] “Dodik ponovo niječe genocid u Srebrenici i prijeti otcjepljenjem”, web portal Dnevnik.hr, 11.09.2010. Dostupno na: http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/dodik-ponovo- nijece-genocid-u-srebrenici-i-prijeti-otcjepljenjem.html (Pristupljeno: 08.01.2012.)
[4] “Deklaracija Narodne skupštine Republike Srbije o osudi zločina u Srebrenici”, Narodna skupštine Republike Srbije, 31.3.2010. Dostupno na: http://www.parlame nt.gov.rs/HapogHa-CKynmrHHa.115.html?SearchText=deklaracija+o+srebrenici (Pristupljeno: 13.01.2012.)
[6] Odbor Vlade RS za obilježavanje značajnih datuma RS, predvođen ministrom Petrom Đokićem, organizirao je “godišnjicu” u Dobrovoljačkoj ulici 2011. godine. “Godišnjica Dobrovoljačke: Đokić pozvao Sarajlije na razumijevanje”, Nezavisne novine, 19.42011. Dostupno na: http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Godisnj ica-Dobrovoljacke-Djokic-pozvao-Sarajlije-na-razumijevanje-86792.html (Pristupljeno: 09.02.2012.).
[8] Vlada Republike Srpske je dodijelila milionska novčana sredstva iz budžeta za finansiranje NVO “Historijski projekat Srebrenica“ sa sjedištem u Holandiji, koja pod vođstvom Stefana Karganovića predstavlja jednu od vodećih organizacija angažovanih na negiranju genocida nad Bošnjacima. Dostupno na: http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Cavic-Niko-ne-zna-kako-Karganovic-trosi-novac-poreskih-obveznika-157212 .html i http://www.glas-javnosti.rs/aktuelne-vesti/2012-09-06/sukob-cavica-i-karga novica-zbog-projekta-srebrenica (Pristupljeno: 23.05.2014.)
[10] O. Milosavljević, “Poturica gori od Turčina”, Nova srpska politička misao – posebno izdanje “Etnički stereotipi”, broj 3, Beograd, 2002, str. 100.
Akos.ba
