U susret Bajramu: Kurban treba lično kupiti te žrtvovati u porodičnom ambijentu
– Vjernici muslimanske vjeroispovijesti sutra dočekuju jedan od svojih najsvetijih praznika, Kurban-bajram. Za ovaj praznik vezuje se običaj žrtvovanja, a ta vjerska dužnost obaveza je svakog muslimana. Tog dana se, prema posebnim pravilima koja su u skladu sa vjerom, žrtvuje kurban koji također mora biti poseban.
Kurban može biti vo, krava, jarac, ali u BiH je kurban najčešće ovan.
U sarajevskom naselju Osijek, Suad Ademović na pašnjaku pokraj svoje kuće pred Bajram uzgaja ovnove. Ekipa AA zatekla ih je na ispaši, a njihov vlasnik napominje kako im trava i ambijent odgovaraju.
– Ovnovi sa Bjelašnice –
Suadovi kurbani prethodno su uzgajani na sarajevskoj planini Bjelašnici, a na pašnjak u Osijeku stigli su nedugo prije Bajrama kako bi ih budući vlasnici izabrali. Suadovi kurbani su obilježeni, neki bojom, neki znakom, a neki imenom.
“Na taj način obilježavam čiji je koji kurban, ko je kupio koji kurban”, kaže Suad te dodaje kako ovnu prije Kurban Bajrama nije potrebno posebna priprema.
“Najvažnije kod kurbana jeste da bude zdrav. Da bi se mogao prinijeti kao žrtva, ovan mora imati sve dijelove tijela. Ne smije biti ćorav, bez oka, uha ili repa”, kaže Sead i napominje kako ovan prije nego što bude žrtvovan, mora biti i prethodno dobro nahranjen, a tako nalažu i islamski zakoni.
Prema njegovim riječima, kurbani se razlikuju po fizionomiji, baš kao i ljudi, nemaju istu boju, veličinu i izgled rogova. Od 130 kurbana koji su na livadi, Suad kaže da je za Bajram već izabrano njih stotinjak, a ostali čekaju svoje kupce.
“Cijene kurbana kreću se od 300 do 700 KM, zavisi od njihove veličine i kilaže”, kaže u razgovoru za AA Suad i dodaje kako neki ljudi za Bajram žrtvuju i kravu.
“Prodao sam i jednu kravu ovog Bajrama čovjeku za 2.500 KM, koju će prinijeti kao kurban”, kaže Suad.
– Meso kurbana mora se podijeliti –
Osim što se bavi uzgojem i prodajom, Suad također žrtvuje kurbane, a kupci potom dolaze po meso.
“Ponekad dan ili dva dana prije Bajrama, oni ne mogu da jedu, kao da osjete nešto. Oni su baš kao i insani samo što ne znaju govoriti”, zaključuje Suad.
Prema islamskim običajima, nakon žrtvovanja kurbana, njegovo meso se mora podijeliti, a strogo je zabranjeno prodati ga.
U Bosni i Hercegovini je običaj da se kurban kolje poslije klanjanja bajram-namaza, ujutro, a može se zaklati i drugi ili treći dan Bajrama.
Govoreći o kurbanu i pojmu žrtvovanja, glavni imam Medžlisa islamske zajednice Sarajevo mr. Ferid ef. Dautović u razgovoru za AA kazao je kako kurban treba lično kupiti te žrtvovati u porodičnom ambijentu iako to u gradskim sredinama nije uvijek moguće.
“Nekad nije moguće upriličiti takav ambijent i zbog toga Islamska zajednica je omogućila klanje kurbana preko instituacija islamske zajednice. Važno je istaknuti da institucije IZ-a garantuju valjanost i ispravnost klanja kurbana i dalje upotrebe kurbanskog mesa na najbolji način”, kazao je Dautović.
– Obaveza koja iskazuje predanost Allahu –
Imam je također podsjetio kako je obaveza prinošenja kurbana obaveza svakog vjernika.
“Kroz hadž, kurban i druge obrede mi iskazujemo našu predanost Allahu, odnosno duhovno približavanje Uzvišenom Gospodaru koje nam pomaže u našem životu da budemo predaniji, moralniji, da čuvamo one univerzalne vrijednosti o kojima Kur’an govori kada nas poučava kako treba živjeti”, poručio je Dautović.
Anadolija
