O podmuklom kradljivcu vida

Glaukom je danas prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije jedan od tri vodeća uzroka sljepoće u svijetu; uz dijabetesno oštećenje mrežnjače i staračku degeneraciju makule.

Povišen očni pritisak

Glavni faktor rizika za nastajanje glaukoma je povišen očni pritisak. Naime, kod zdravog oka se neprestano stvara i otiče očna vodica. Kad je stvaranje vodice pojačano ili što je češće, oticanje smanjeno, očna vodica se nakuplja u oku i dolazi do povišenog očnog pritiska. Normalne vrijednosti kreću se od 10-21 mmHg, a vrijednosti preko ove gornje granice dovode do oštećenja vidnog živca.

Drugi faktori rizika su: životna dob iznad 40 godina, glaukom kod bliskog srodnika, visoka dioptrija, šećerna bolest, povišen krvni pritisak

Međutim, samo povećanje očnog pritiska, bez promjena na vidnom živcu i vidnom polju, ne mora nužno značiti glaukom. Isto tako, glaukomske promjene na vidnom živcu i vidnom polju ponekad mogu nastati i kod osoba koje imaju očni pritisak u navedenim granicama, ističe mr. sci. dr. Melisa Ahmedbegović Pjano, specijalista oftalmologije iz Poliklinike „Svjetlost“ u Sarajevu, i naglašava da je samo kompletnim pregledom oka moguće utvrditi postojanje ove bolesti.

Simptomi i prevencija

Glaukom je najčešći u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Obično se pojavljuje u oba oka istodobno, no često je u jednom oku izraženiji nego u drugome.

Glavobolja, pritisak u oku, peckanje, suzenje, sve su to mogući simptomi glaukoma. Također, umor očiju i često mijenjanje naočala sa + dioptrijom, znak su da treba konsultovati očnog ljekara. Na početku bolesti uglavnom nema specifičnih simptoma vezanih za vid, tako da se glaukom često otkrije tek kada već postoje oštećenja na oku. Zato ga nazivaju – podmukli “kradljivac” vida. Najprije dolazi do malih ispada u vidu rupa u vidnom polju, ali kako bolest napreduje, rupe se spajaju i dolazi do gubitka perifernog vida. U ovom stadiju pacijent ima očuvan samo centralni vid, odnosno, kao da gleda kroz cijev. Ako očni živac potpuno odumre, nastaje sljepoća.

Bilo kakve promjene na očnom živcu i u vidnom polju i vidu kod glaukoma su nepovratne, objašnjava dr. Pjano. Zato su redovni pregledi oka važni kao jedina mogućnost da se glaukom na vrijeme ustanovi i da se spriječe daljnja oštećenja vida. Preglede bi trebalo raditi svake dvije godine kod osoba dobi ispod 40, a svakih godinu dana kod osoba iznad 40 godina starosti, naročito ako imaju neki od faktora rizika, kako bi se, u slučaju glaukoma, moglo reagirati na vrijeme i uz što manje oštećenje očnog živca.

Kod sumnje na glaukom, pored standardnog očnog pregleda, rade se i dodatne pretrage: pregled očnog ugla kroz koji inače otiče očna vodica, mjerenje debljine rožnice, vidno polje i tomografija vidnog živca (OCT).

Terapija glaukoma počinje kapima koje smanjuju očni pritisak i tako sprečavaju oštećenje očnog nerva. Nekim pacijentima je potrebno uraditi i lasersku intervenciju ili čak operativni zahvat kako bi vodica mogla otjecati iz oka. Često se ove metode liječenja nadopunjuju.

Jednom uvedena terapija glaukoma je doživotna.

Rano otkrivanje glaukoma redovnim pregledima i redovno stavljanje kapi kad je glaukom jednom ustanovljen, jedina je preventiva gubitku vida, naglašava dr. Pjano, oftalmolog sarajevske „Svjetlosti“.

Informišite se detaljnije u Klinici Svjetlost Sarajevo putem kontakt telefona broj 033 762 777 ili putem e-maila: info@svjetlost-sarajevo.ba