Vijesti iz zemlje

U Konjicu izgrađena hajr-česma pred dušu Samira Beglerovića

Naučno djelo Samira Beglerovića, kako ga ocjenjuju njegove kolege profesori te imami i ostala ulema, od neprocjenjive je bitnosti. Osim toga, ističu da je još inspirativnije djelo njegove čovječnosti, ljudskosti i humanosti, po kojima je bio prepoznatljiv na svakom mjestu i u susretu sa svima

U noći s 9. na 10. novembar 2020. godine na ahiret je preselio Samir Beglerović, profesor s Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, na kojem je predavao na katedri za akaid (dogmatiku) i uporedne religije. Kao zvanični uzrok smrti navedene su komplikacije vezane za zarazno oboljenje COVID-19. S obzirom na to da su u prvoj trećini proteklog mjeseca obilježene dvije godine od njegovog ranog preseljenja, njegovi studenti uz učešće njegovih prijatelja i kolega uspjeli su u Repovcima kod Konjica, nadomak Repovačke džamije, izgraditi hajr-česmu upravo pred dušu rahmetli Samira Beglerovića.

„Duša slabašna od Gospodara ište, da s Tobom dijeli vječno prebivalište“, stoji uklesano u ovu hajr-česmu, čiju izgradnju su pomogli i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Konjic Refik ef. Delić, mještani Repovaca na čelu s Mujom Avdibegovićem i Omerom Lavićem, kao i neimari Uzeir Zahirović te Safet Ćibo.

Naučno djelo Samira Beglerovića, kako ga ocjenjuju njegove kolege profesori te imami i ostala ulema, od neprocjenjive je bitnosti. Osim toga, ističu da je još inspirativnije djelo njegove čovječnosti, ljudskosti i humanosti, po kojima je bio prepoznatljiv na svakom mjestu i u susretu sa svima. U ljudskom djelu rahmetli Samira Beglerovića, koje je isijavalo vrlinom, jasno se ogledala i očitovala Muhammedova, a.s., svevremenska poruka ljudskom rodu: „Ja sam poslan da upotpunim ahlak (moral, postupanje, vrline) kod ljudi!“

Inače, hajr-česme se u Bosni i Hercegovini grade još od dolaska Osmanlija na ove prostore, a obično su smještene uz glavne saobraćajnice. Podizane su kako bi putnicima namjernicima poslužile kao mjesto odmora i osvježenja, a u vjerskom kontekstu označavane su vakufom (neko dobro koje dobrotvor, tj. vakif svojevoljno izdvoji iz svoje imovine). Uglavnom su u mramoru ili betonu hajr-česmi urezivani i ime vakifa, godina izgradnje te ime onoga pred čiju dušu je podignut hajr.(stav.ba)

akos.ba

Povezani članci