Tuzla: Održana promocija knjige “Izazovi memorizacije genocida u Bosni i Hercegovini“

U amfiteatru Behram-begove medrese u Tuzli održana je promocija knjige “Izazovi memorizacije genocida u Bosni i Hercegovini“ o kojoj su govorili dr. Ferid Dautović, dr. Hikmet Karčić i mr. Mustafa Muharemović, javlja Anadolu Agency (AA).

Na promociji su se prisutnima obratili tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović i glavni imam u Srebrenici Damir ef. Peštalić.

Ova knjiga je zbornik radova sa naučne konferencije održane 2020. godine pod nazivom “Izazovi memorizacije genocida u Bosni i Hercegovini”. Cilj konferencije je bio da se napravi jedan presjek memorizacije genocida u BiH i da se daju određeni odgovori na pitanje šta uraditi dalje po pitanju negiranja genocida. Memorizacija je bila povezana s dženazama, a mi moramo napraviti korak dalje i ovo je bio pokušaj da se dobiju odgovori upravo na ta pitanja“, kazao je promotor dr. Hikmet Karčić, naučni suradnik iz oblasti studije genocida Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu.

Problem memorizacije u bh.entitetu RS je prisutan svih ovih godina. Memorijalni centri i obilježja, izuzev Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, izgrađeni su na vakufskoj zemlji.

“To je pitanje koje se neće moći riješiti u budućnosti i imat ćemo problem poput uništavanja živih dokaza i lokaliteta gdje su bile masovne egzekucije, poput nekadašnje zemljoradnički zadruge u Kravici. Mjesto egzekucije u Kravici je uništeno zauvijek i ostale su samo fotografije da se sjećamo“, ističe Karčić.

Temom memorizacije genocida se bavi manji broj ljudi, a objavljena knjiga daje određene preporuke kao i presjek stanja kada je genocid u pitanju.

“Memorijalni centar, spomen sobe ili mezarja posjećuju se najčešće jednom godišnje. Zato kroz strategiju moramo napraviti određeni mehanizam kako da se sjećamo žrtava kada ne bude više dženaza. Moramo pisati našu vlastitu historiju na stranim jezicima. Ovo je borba za narativ, za našu historiju, našu istinu. Ta borba se ne vodi u BiH nego se vodi van BiH. Ne možemo očekivati da pišemo na bosanskom jeziku, a da dopremo do Londona ili Washingtona. Moramo pisati našu historiju na engleskom jeziku“, zaključuje dr. Hikmet Karčić.

Obraćajući se prisutnima, tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović je rekao:

“Koliko god se govorilo, odnosno pisalo, o razmjerama genocida to nije dovoljno. Nećemo kazati da se kod nas do sada nisu uključili mnogi znanstvenici, institucije, da osvijetle genocid nad muslimanima Bošnjacima u Srebrenici i Podrinju, ali svako novo djelo je dodatni podstrek da budemo odgovorniji naspram sebe. Ovim izdanjem želimo da pošaljemo poruku koliko je važno da se ljudi od nauke uključuju, da govore i pišu. Čovjek je sklon zaboravu. Imamo jednu takvu pojavu, ali gledamo svojim očima i slušamo koliko su ljudi istrajni u zlu. Nakon što su počinili najteži zločin i genocid žele ga sakriti, negiraju ga, a poznato je da činjenje zlo samo po sebi zlo, a od toga još veće samo ako ga opravdavaš, ako ga skrivaš“, rekao ef. Fazlović.

akos.ba