Treća naučna konferencija o islamskoj tradiciji Bošnjaka: Na razmeđu stoljeća

Konferencija je okupila istraživače koji su se u svom naučnom i profesionalnom radu aktivno bavili procesima unutar Islamske zajednice i pojavom novih tumačenja islama.

Današnja konferencija je namijenjena naučnicima, istraživačima, studentima, nosiocima vjerskog autoriteta: muftijama, glavnim imamima, imamima, ali i svim drugim osobama koje žele produbiti svoja znanja o izazovima s kojima se susretala islamska tradicija Bošnjaka na razmeđu stoljeća i odgovorima na njih, poručili su organizatori.

Konferencija koju je podržalo Predstavništvo Turske uprave za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) za Bosnu i Hercegovinu održava se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Direktorica Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka Dževada Šuško podsjetila je da je Rijaset Islamske zajednice u Bosni 2007. godine organizovao prvu naučnu konferenciju o islamskoj tradiciji Bošnjaka pod nazivom “Islamska tradicija Bošnjaka: Izvori, razvoj, institucije, perspektive”.

“Naša meritorna islamska ulema je tada na javnoj raspravi argumentirano potvrdila da se suština našeg naroda temelji u našoj tradiciji. Smatrali smo potrebnim da iznova tematiziramo islamsku tradiciju Bošnjaka, da okupimo naše alime, znance i autoritete islamskog mišljenja unutar islamske zajednice, da razgovaramo o izazovima novih tumačenja islama u BiH i da zajedničkim snagama pokušamo iznaći odgovore na ovu aktuelnu problematiku”, istakla je Šuško.

Nakon toga uslijedila je druga naučna konferencija “Islamski diskurs u/za BiH: Stanje, perspektive i prioriteti” organizovana 2010. godine, koja je ujedno bila i nastavak aktivnosti u smjeru identifikacije i odgovora na izazove islamskoj tradiciji Bošnjaka.

“Uvjerena sam da će ova konferencija doprinijeti boljem razumijevanju islamske tradicije Bošnjaka, dubljem suočavanju s ovom problematikom i da će doprinijeti pronalaženju novih odgovora na nove izazove”, poručila je Šuško u pozdravnom govoru.

Direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ BiH Ibrahim Begović smatra da će današnja konferencija rezultirati jasnim sagledavanjem različitih segmenata Islamske zajednice, suočavanjima sa izazovima koji se, kada je u pitanju odnos spram tradicije, nameću u ovom vremenu.

“Nadamo se da će konferencija naglasiti potrebu snažnijih čuvanja, izučavanja i propitivanja, vrednovanja i afirmacije te našeg vlastitog doprinosa u obogaćivanju i razvijanju islamske tradicije za generacije koje dolaze”, rekao je Begović.

Prisutnima se obratio i Direktor Turske uprave za međunarodnu saradnju i razvoj u Sarajevu Omer Faruk Alimci, koji je podsjetio da TIKA djeluje u oko 150 zemalja svijeta s ciljem pružanja razvojne pomoći. Kako je kazao, TIKA je u BiH prisutna od završetka agresije na BiH i otad je realizovala oko 800 projekata.

“Naša su tri strateška polja djelovanja: borba sa siromaštvom i nezaposlenošću, doprinos jačanju kapaciteta državnih institucija i organa i očuvanje našeg zajedničko kulturno-historijskog naslijeđa”, rekao je Alimci.

Istakao je da TIKA pridaje veliku pažnju nauci, obrazovanju i istraživanju i dosad su podržali veliki broj naučnih skupova, sipmpozijuma, konferencija i naučno-istraživačkih izdanja.

“Vjerujući da će konferencija Islamska tradicija Bošnjaka na razmeđu stoljeća uveliko doprinijeti BiH i Bošnjacima. Od samog početka smo smatrali da trebamo dati svoju podršku i radili smo na tome. Smatramo da je naučna konferencija jedna od bitnijih aktivnosti na polju očuvanja vjerskog i kulturno-historijskog naslijeđa”, istakao je Alimci.

Prvi referat na današnjoj naučnoj konferenciji izložio je akademik Enes Karić, a naziv njegove teme bio je “Tumačenja islama u svijetu na razmeđu stoljeća”.

Kako je u izlaganju istakao, na prijelazu 20. u 21. stoljeće i dalje su u muslimanskom svijetu prisutni svi trendovi tumačenja islama i Kur’ana koji su bili na sceni u drugoj polovini 20. stoljeća.

Karić je ukratko podsjetio glavne težnje modernističkih, reformatorskih, revivalističkih, tradicionalističkih, sektaških, fundamentalističkih, radikalističkih, scijentističkih, ideologizirajućih i drugih tumačenja islama.

“Takozvani fundamentalizam želi normiranju svih društvenih procesa dati Kur’ansku osnovu po mogućnosti onako kako je to bilo u prvim stoljećima islama. Reformizam na islam gleda kao na proces koji se može pomoći preuzimanjem, na primjer, evropskih, društvenih i institucionalnih obrazaca kojima muslimani daju islamsku atmosferu, kolorit, dizajn i tako dalje. Revivalizam u tumačenju islama želi oživjeti najuspješnije dane i obrasce u doba visokih halifata. Scientizam danas promoviše naučna tumačenja Kur’ana i islama. Modernizam u tumačenju islama često polazi od radikalnih zahtjeva da se islam reducira na vjeru ili po mogućnosti na privatnu sferu, a da se sve društvene, obrazovne, kulturne institucije tradicionalnih muslimanskih društava sekulariziraju”, istakao je Karić.

Dodao je da je u posljednjih deset godina, za muslimane došlo “vrijeme otrežnjenja”.

“Tvrdimo da danas protagonisti ovih trendova imaju priliku za mnogobrojne projekte otrežnjenja. Naročito nakon krvavih i okrutnih događaja, šta više kataklizme ‘arapskog proljeća’. Izme koje smo nabrojali – modernizam, takozvani fundamentalizam, reformizam, revivalizam, scientizam… – neće nestati sa društvene scene. Važno je da svaki od tih izama impregniraju koliko god mogu moralna učenja islama u svoje projekte”, rekao je Karić.

Treća naučna konferencija “Islamska tradicija Bošnjaka na razmeđu stoljeća: izazovi i odgovori” sastoji se od tri sesije.

Tema prve sesije su historijske okolnosti u drugoj polovini 20. stoljeća koje su prethodile širenju novog tumačenja islama u Bosni i Hercegovini. Kroz drugu sesiju analiziraće se historijski kontekst koji je direktno pogodovao pojavi novog tumačenja islama, izvorima ideologije i sredstvima prenošenja poruke. U trećoj sesiji btće predstavljeni odgovori Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na nova tumačenja islama i polemička pitanja.