Traženje oprosta od Allaha kao lijek za depresiju, brige i životne probleme
Ovo je veoma važno jer psihička oboljenja uzimaju sve veći zamah u našoj zemlji, pa i svijetu, pa je potrebno znati i islamski način rješavanja nastale krize.
Veliki islamski alim, Ibnu-l-Kajjim el-Dževzijje, u svom djelu „Zadu-l-me’ad“ (Opskrba za ahiret) navodi da grijesi, prekoračivanje Allahovih granica i nered dovode do pojave raznih oboljenja, depresije i životnih problema.
Ovo je veoma važno jer psihička oboljenja uzimaju sve veći zamah u našoj zemlji, pa i svijetu, pa je potrebno znati i islamski način rješavanja nastale krize.
Ibnu-l-Kajjim kaže: „Što se tiče efekta koji traženje oprosta od Allaha ima na naše strahove, brige i probleme, jedna stvar oko koje se mogu složiti razumni ljudi iz svih naroda i vjerskih tradicija je da grijesi i pokvarenost proizvode stres, strah i depresiju, kao i bolesti srca. Zaista, čak i nakon što griješnici završe s činjenjem grijeha, nastala briga i uznemirenost koja ostaje u njihovim srcima dovodi do toga da se ponovo vrate činjenju tog grijeha kako bi odagnali od sebe ta ružna osjećanja. Budući da grijesi i kršenje Allahovih granica imaju takav utjecaj na ljudska srca, jedini pravi lijek za to je traženje oprosta od Allaha, dž.š.“
Iz ovog citata vidimo da je ovaj alim prije hiljadu godina posjedovao izvanredno poznavanje ljudske psihologije. Njegov opis stanja griješnika koji osjeća bol koja ga vraća grijehu s ciljem ponovog osjećaja sreće se može odnositi i na savremenu pojavu zavisnosti, poput one o alkoholu i narkoticima, ali i pornografiju i činjenje bluda.
Izlaz je jednostavan – pokajanje i povratak Allahu. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Ko bude često tražio oprosta od Allaha, On će mu otkloniti svaku brigu, izbaviti ga iz svake nevolje i opskrbiti ga odakle se ne nada.“ (Ibn Madždže, Hakim, hadis je vjerodostojan)
Ipak, treba upamtiti da traženje oprosta nije dovoljno da bude samo na jeziku, već i potvrđeno srcem i djelima. Ovakva stanja zahtijevaju ozbiljan pristup čvrstu namjeru da se više ne vraća počinjenom grijehu, ali i traženje lijeka, promjenu društva i okoline, te zamjenu loših navika onim pozitivnim i produktivnim.
Za Akos.ba piše: Nedim Botić
