Vi ste ovdje
Home > Posts tagged "Hamza RIDŽAL" (Page 2)

Institucionalna diskriminacija ujedinila je Bošnjake Livna

Piše: Hamza RIDŽAL U obnovljenoj zgradi “Gajreta” u Livnu smještena su sjedišta skoro svih bošnjačkih institucija u ovom gradu. Tu je sjedište SDA, “Preporoda”, “Merhameta”, boračkih udruženja… U zgradi u koju je uloženo oko milion maraka u posljednjih petnaestak godina, koliko traje njena još nedovršena obnova, susreli smo se s predstavnicima

Slučaj Tariq Ramadan: Medijska presuda prije suđenja

Piše: Hamza RIDŽAL Ime Tariqa Ramadana proteklih mjeseci dominira medijskom scenom u Francuskoj, ali i drugim dijelovima svijeta. Prominentni islamski učenjak optužen je u medijskom prostoru ne za samo jedno već za nekoliko navodnih silovanja. Prva optužba stigla je od bivše vehabijke i trenutne liberalne feministkinje Hende Ayari, koja tvrdi da

Tarik Ramadan: Muslimani moraju bolje upoznati sebe

Razgovarao: Hamza RIDŽAL Sin je dr. Se’ida Ramadana, učenika i bliskog saradnika Hasana el-Bennaa, osnivača najvećeg i najutjecajnijeg savremenog islamskog pokreta El-Ihvanul-muslimin (Muslimanska braća). Se'id Ramadan porijeklom je iz Tante (Egipat). Bio je izuzetno blizak Hasanu el-Bennau, naročito nakon što mu je postao zet, oženivši njegovu najstariju kćerku Vefa’, koja je

Skender Kulenović: Najveći majstor soneta bošnjačke književnosti

Piše: Hamza RIDŽAL Boraveći u Hercegovini i radeći u Narodnom pozorištu u Mostaru, Skender Kulenović stanovao je na mansardi sa Zukom Džumhurom. Pod lukom Starog mosta dva su pisca vodila beskrajno duge razgovore o književnosti, jeziku, politici i pecanju na Neretvi. Zuko se rado sjećao njihovih druženja i govorio je često:

O, čudno je to, čudno da ovdje u našoj zemlji kraj Evrope Hamzom zovu mene!

Piše: Hamza RIDŽAL Hercegovina je vijekovima neiscrpno izvorište inspiracije i poetskog nadahnuća. Već od XV stoljeća na njenom tlu pojavljuju se izuzetna pjesnička ostvarenja. Od Derviš-paše Bajezidagića do Fevzija Mostarca, mostarska poetska škola iznjedrila je neka od najvećih imena bošnjačke književnosti u orijentalno-islamskom kulturnom kontekstu. I nakon prodora zapadno-evropskih kulturnih paradigmi

Safvet-beg Bašagić: Čovjek u kojem su se spojili Orijent i Evropa

Safvet-beg Bašagić jedna je od najmarkantnijih ličnosti moderne bosanske i bošnjačke književnosti te začetnik bošnjačkog nacionalnog preporoda početkom 20. stoljeća. Osim pjesništvom i prevođenjem orijentalnih i evropskih klasika na bosanski jezik, Bašagić se bavio historijom i politikom te osnivao nacionalna društva i časopise i tako se svrstao među najznačajnije Bošnjake prve polovine

List koji je održao ideju bošnjaštva živom

Piše: Hamza Ridžal Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća narodno ime Bošnjak moglo se pročitati samo u djelima Derviša Sušića i u časopisu Bosanski pogledi. Oživljavajući srednjovjekovlje i bosansku prošlost pod osmanskom vlašću, Sušić je ime Bošnjak prirodno koristio da imenuje jedan narod i njegove uspone i padove u turbulentnim i mračnim vremenima. S druge

120 godina od rođenja Milivoja Mirze Majića

Piše: Hamza Ridžal  U prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu promovirana je 22. novembra knjiga Milivoj Mirza Malić i Fevzijev “Bulbulistan” na Univerzitetu Sorbonne. Izdavač ove vrijedne publikacije, Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka, i ovim projektom potvrđuje da je riječ o naučnoj instituciji kadroj prepoznati praznine u našem kulturnom pamćenju i

Top