Svjetski dan AIDS-a 1. decembra: U BiH registrovane 343 HIV pozitivne osobe
U skladu sa inicijativom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije 1. decembar – Svjetski dan AIDS-a treću deceniju obilježava se sjećanjem na one koji su izgubili živote u borbi sa ovom bolešću.
Cilj je podići svijest javnosti i ukazati na javnozdravstveni značaj HIV-a i AIDS-a: rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, ranog dijagnosticiranja, liječenja i brige za oboljele, kao i pokazati solidarnost prema oboljelima. Također, cilj je dati doprinos smanjenju stigme i diskriminacije, kao i zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Ove godine navršava se tačno 30 godina od prvog obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a. Zajednički UN programa za HIV/AIDS (UNAIDS) stavlja poseban naglasak na testiranje, te je ovogodišnji fokus na temi “Saznaj svoj status”.
Od 1988. godine postignut je značajan napredak u odgovoru na AIDS, pa tako tri od četiri osobe koje žive sa HIV-om znaju svoj status.
U posljednjem Izvještaju UNAIDS-a se navodi, da je od ukupnog broja osoba inficiranih HIV-om, 75 posto upoznato sa svojim HIV statusom, što je znatno više nego 2015. godine, gdje je sa svojim HIV statusom bilo upoznato 67 posto ljudi.
U 2017. godni 21,7 million ljudi koji žive sa HIV-om (59 posto) ima pristup antiretroviralnoj terapiji, dok je u 2015. pristup terapiji imalo 17,2 miliona ljudi. Izvještaj je pokazao da još uvijek postoji 9,4 miliona ljudi koji žive s HIV-om i koji ne znaju da su inficirani ovim virusom.
Testiranje na HIV značajno je radi povećanja broja pacijenata koji primaju terapiju, što u konačnici osobama koje žive sa HIV-om osigurava zdrav i produktivan život. Također, važno je ohrabrivati ljudi da koriste usluge prevencije kako bi zaštitili vlastiti život i živote svojih najbližih.
U cilju održavanja zdravlja oboljelih te kontrole prenošenja HIV virusa potrebno je intenzivno raditi na održivosti antiretroviralne terapije. To podrazumijeva kontinuiran monitoring i testiranje osoba koji žive s HIV-om kako bi se održao nizak nivo prisustva virusa.
Nažalost, još uvijek su prisutne brojne prepreke na putu HIV testiranja. Stigma i diskriminacija prisutni su u velikoj mjeri, te i dalje odvraćaju ljude od testiranja, što dovodi do situacije da se testiranje na HIV učestalo provodi nakon što se jave prvi simptomi bolesti.
Bosna i Hercegovina se i dalje smatra zemljom sa niskom stopom prevalencije HIV-a (manje od 0,1 posto), međutim postoje brojni riziko faktori koji u bilo kojem trenutku mogu dovesti do drastičnog povećanja ove stope. Do danas su u Bosni i Hercegovini ukupno registrirane 343 HIV pozitivne osobe.
Prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Pododjela za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u 2018. godini u Bosni i Hercegovini je prijavljeno 27 novih slučajeva zaraze HIV-om, među kojima su sedam slučaja obolijevanja od AIDS-a. Аnаlizоm pоdаtаkа svih priјаvljеnih u nаvеdеnоm pеriоdu, prеmа spоlnој strukturi preko 80 posto su оsоbе muškоg pоlа.
U proteklih deset godina Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije je u Bosnu i Hercegovinu, u svrhu prevencije i rane dijagnoze te adekvatnog liječenja HIV-a i AIDS-a, uložio značajna nepovratna sredstva. Uz sufinansiranje Globalnog fonda te ućešće i finansiranje institucija iz zdravstvenih i drugih sektora u Bosni i Hercegovini, saradnju sa organizacijama civilnog društva, te uz podršku UNDP-a, uspostavljena je kvalitetna prevencija HIV infekcija i rani početak liječenja, te je tako Bosna i Hercegovina zadržala najnižu stopu zaraženosti HIV-om u regionu jugoistočne Evrope.
Od 2016. godine Bosna i Hercegovina više ne spada u kategoriju zemalja koje mogu aplicirati za grantove Globalnog fonda, te je na institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu Bosne i Hercegovine odgovornost da u skladu sa mogućnostima i potrebama, mobiliziraju sredstava i implementiraju programe smanjenja štete i aktivnosti nevladinog sektora u pristupu teško dostupnim i ugroženim grupama, a kako je identificirano Planom tranzicije za nastavak prevencije, liječenja i njege HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini, kako bi se niska stopa novih HIV infekcija zadržala na dosadašnjem nivou.
Od 2018. godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u Budžetu institucija Bosne i Hercegovine dodjeljuje grant sredstva za sufinansiranje projekata nevladinih organizaciju u oblasti prevencije HIV-a i tuberkuloze u Bosni i Hercegovini. Cilj je zadržali postignute rezultate kako ne bi došlo do porasta novih infekcija HIV-a, čije bi liječenje bilo skuplje za zdravstvene sisteme u Bosni i Hercegovini nego investicija u prevenciju, ranu dijagnozu i brzi početak liječenja i tretmana.
Akos.ba
