Svečano uručena murasela novom muftiji sarajevskom dr. Nedžad-ef. Grabusu

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović danas je na svečanosti u Baščaršijskoj džamiji u Sarajevu dodijelio muraselu novom sarajevskom muftiji dr. Nedžad-ef. Grabusu.

Murasela je pisano ovlaštenje kojim reisu-l-ulema ovlašćuje nosioce vjerskog autoriteta da tumače učenja islama u skladu sa maturidijskim akaidom, hanefijskim mezhebom i ustavnim vrijednostima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Murasela se daje licima koja posjeduju stručne i moralne kompetencije potrebne za izbor ili imenovanje u odgovarajuću službu u Islamskoj zajednici.

Svečanosti dodjele murasele prisustvovali su i zamjenik reisu-l-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Safet Softić, članovi Rijaseta Islamske zajednice, muftije, članovi Sabora, glavni imami i predsjednici izvršnih odbora medžlisa Islamske zajednice s područja Muftijstva sarajevskog.

Učenjem odlomka iz Kur’ana Časnog, svečanost je otvorio hfz. mr. Aziz-ef. Alili, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Zagreb, dok je moderator programa dr. Ekrem Tucaković predstavio nekoliko važnih informacija o samom činu murasele i historijskom značaju kojeg ima muftija u muslimanskoj vjerskoj tradiciji.

Reisu-l-ulema je na osnovu Menšure svečano uručio muraselu novom muftiji sarajevskom i ogrnuo ga novim džubetom, što ima važno simbolično značenje u tradiciji inauguracije vjerskih autoriteta.

– Dužnost sarajevskog muftije razumijem kao veliku čast, ali i odgovornost – kazao je muftija Grabus, pojašanjavajući ulogu muftije u islamskom svjetopogledu i posebno unutar institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

”Kako tumačiti islam, djelovati  i ‘ostati’ blizu, u razumijevanju svijeta i islamskih vrijednosti, generacijama rođenim u ‘doba interneta’, u svijetu punom različitih suprotnosti, stalnih promjena i čestog problema neprihvatanja autoriteta i traganja za alternativnim tumačenjima vjere?”, ozbiljno je pitanje, smatra muftija Grabus, koje se postavlja u okviru promišljanja važnosti djelovanja imama i muftije u pluralnom i demokratskom društvu.

– U pluralnom društvu postoje široke mogućnosti za angažman kroz različite forme djelovanja vjerskih zajednica. U muslimanskoj učenosti je cijenjeno poznavanje Kur’ana, hadisa i disciplina koje su zasnovane na tim izvorima. Također, u pluralnoj sredini nužno je razumjeti i društveni sistem, odnos između vlasti i vjerskih zajednica, poznavati osnovna pravila slobode govora i zakonske okvire koji kažnjavaju širenje mržnje, neprijateljstva, zloupotrebu religijskijskih osjećanja, itd. U mnogim zemljama u Evropi se raspravlja o administrativnim načinima organiziranja vjerskih zajednica i udruženja koja se bave islamskim djelovanjem. Institucija IZ je ukorijenjena u svijesti bošnjačkog naroda, zato je preživjela različite političko-pravne i društvene sisteme i ostala snažna i sposobna čuvati, prenositi i tumačiti islam – kazao je muftija Grabus, poručujući kako se jedinstvo Islamske zajednice čuva kroz njen jasno definiran sistem.

Najavio je da će u svome poslu pokušati raditi na programima i planovima u Islamskoj zajednici koji osiguravaju i snaže njeno jedinstvo, s jedne, i njeno otvaranje prema savremenim dobrobitnim tokovima, s druge strane.

– Tako ćemo biti vjerni i pouzdani saradnici onih koji su za hrabro i odvažno susretanje tradicije i potreba da se ona pravovaljano osvježava. Trudit ćemo se da se sa uglednog i časnog položaja sarajevskog muftije – podstiče dijalog sa svima (i među svima) koji na bilo koji način pripadaju islamskoj ili muslimanskoj vjeri, kulturi, nasljeđu ili naprosto osjećanju… Bit će nam itekako važno da doprinesemo ne samo vjerskom životu Sarajeva, već i njegovom kulturnom životu. U nama će naći pouzdane prijatelje i saradnike svi oni koji oslovljavaju pitanja važna za razvoj ovoga grada i regije kao sigurne sredine. Sa pozicije sarajevskog muftije daćemo svoj doprinos međureligijskom, međukulturnom i međucivilizacijskom dijalogu u Sarajevu i svim medžlisima na području sarajevskog muftijstva. Na to nas obavezuje naša teška nedavna prošlost, ali upravo ona nam je podsticaj da čovjek može biti biće koje se iz svoga zla može, ako mu se pomogne, uspraviti u najljepša stanja i razine svoga dobra – poručio je muftija Grabus.

Zahvalan je Bogu Svemogućem, dodao je, što mu je omogućeno da ovim izborom makar skromno doprinese da se  “Sarajevu kao evropskom Jerusalemu” dodatno udahne duh, sadržaj, ljubav i međusobno razumijevanje.

– Trudit ćemo se dati od sebe najljepše da ovaj grad i regija doprinesu našem međuljudskom sporazumijevanju. Posebnost Sarajeva ne ogleda se samo u prostornoj blizini vjerskih objekata, džamija, crkava i sinagoge, posebnost Sarajeva su njegovi ljudi, muškarci i žene, vjernici i vjernice koji višestoljetnu praksu zajedničkog života i ljudske blizine nikada nisu prekidali. Postoje i drugi gradovi u svijetu koji imaju sakralne objekte različih vjerskih tradicija, ali ne postoji duh zajedništva kakvim stoljećima živi Sarajevo. U Sarajevu nijednom vjerniku nije tijesno i svako slavi Boga na svoj način. Time pokazujemo Božiju širinu kojom smo nadahnuti – kazao je, između ostalog, muftija Grabus.

U svom obraćanju reisu-l-ulema je iskazao posebno zadovoljstvo zbog imenovanja dr. Grabusa za muftiju sarajevskog.

– Želim kazati da sam sretan jer jedan naš alim ovoga ranga preuzima ovu dužnost i nadamo se da će je s Božijom pomoći obavljati na najbolji način“, kazao je reisu-l-ulema, dodajući da će u tome imati i potrebnu podršku.

Ovom prilikom osvrnuo se i na kur’anske poruke koje trebaju biti misao vodilja imamima tokom njihovog misijskog djelovanja, podsjećajući kako Allah dž.š. u Kur’anu govori da se na Njegov put treba pozivati mudro i lijepim savjetom.

– To je moto svih imama, glavnih imama, muftija i reisu-l-uleme: pozivati Allahovom putu na najljepši način, mudrošću i savjetom. Naše je da na tom putu ne pokleknemo, jer će uvijek biti onih koji su zalutali sa Allahova puta  – kazao je reisu-l-ulema.

Skrenuo je pažnju  i na nekoliko značajnih uloga koje imami imaju unutar društvenog konteksta.

– Trebamo nastojati da ljudima budemo nada i radost, da ih okupljamo oko sebe i pomažemo im kada imaju dilemu. A znamo da se naša misija kreće između dvoga: pozivanja Allahovom putu i odgovaranja na pitanja vjernika – poručio je reisu-l-ulema.

Nakon odlomaka iz Kur’ana koje je proučio hfz. dr. Mensur-ef. Malkić, prvi hatib Gazi Husrev-begove džamije i direktor Gazi Husrev-begove mesrese, dovu na kraju programa je proučio zamjenik reisu-l-uleme, dr. Enes-ef. Ljevaković.

Sabor IZ u BiH je na prijedlog reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića na šestoj redovnoj sjednici 29. maja 2021. godine imenovao dr. Nedžad-ef. Grabusa za muftiju sarajevskog, dok je primopredaja dužnosti izvršena 15. septembra u prostorijama Muftijstva sarajevskog.

Muftija dr. Nedžad Grabus je rođen 1968. godine u Travniku. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka (FIN) u Sarajevu na kojem je započeo svoju akademsku karijeru u svojstvu asistenta, a danas je redovni profesor, angažiran na Katedri za akaid, tesavvuf i uporedne religije. Boravio je na studijskim boravcima u Norveškoj, Egiptu, Saudijskoj Arabiji i SAD. Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost muftije ljubljanskog i u tom periodu uspješno je vodio i realizirao važan projekat izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Autor je više knjiga i znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim časopisima.