Sunce kao lijek

Od davnina je sunce poznato kao moćan lijek i upravo njegova svojstva smatrana su tajnom dugovječnosti i mladosti. Sunce je jako važan, neizostavan izvor energije kako za čovjeka tako i za cijeli planet. Svatko od nas je svjedok dobrobiti sunčeve energije. U tmurnim danima bez sunca osjećamo se depresivno i bezvoljno, a čim sunce proviri, u nama budi entuzijazam, i donosi nam osmjehe na lice.
Otac zapadne medicine Hipokrat, zasigurno je jedan od najpoznatijih pobornika liječenja sunčevom svjetlosti, tzv.helioterapija. Stari Grci, Indijci, Rimljani, Egipćani koristili su helioterapiju za liječenje brojnih fizičkih i psihičkih bolesti.

U čemu je tajna ovog svima dostupnog izvora energije kojeg danas svi uzimamo zdravo za gotovo, zaboravljajući na njegova ljekovita svojstva?

Dobivate li dovoljno sunčeve svjetlosti?

Danas većina ljudi živi u uvjerenju kako su sunčeve zrake jako štetne, te kako izlaganje suncu izaziva rak kože, prerano starenje, pa stoga velik dio populacije izbjegava ikakvo izlaganje suncu. Tome još uveliko doprinosi naš užurbani životni stil, cijeli dan boravimo u zatvorenom prostoru, na posao se vozimo automobilom, a rijetko kad  „priuštimo“ šetnju prirodom. Takvim načinom života, jedinu svjetlost koje naše tijelo dobiva je ona iz umjetne rasvjete, te (nepotpuna) sunčeva svjetlost koja uspijeva probiti kroz prozore. Blijeda lica, depresija, razna oboljenja česta su pojava današnjice, a upravo nedostatak sunčeve svjetlosti je jedan od glavnih uzroka tih pojava.

Naravno da pretjerano izlaganje suncu može imati negativan uticaj na ljudski organizam. Prekomjerna, neoprezna izloženost UV zračenju može uzrokovati oštećenja kože, kao i nastanak malignog tkiva. Kako u svemu u životu, pa tako i po pitanju izlaganja suncu, trebamo biti umjereni, i tada će naš organizam moći najbolje funkcionisati.

Sunce je glavni izvor vitamina D

Više od 80% svjetske populacije pati od manjka ovog važnog vitamina. Poznat još kao „vitamin sunca“ u najvećoj mjeri se proizvodi kao nus proizvod izlaganja suncu, i upravno ono je najvažniji izvor vitamina D. U manjoj mjeri nalazi se u ribljem ulju, jajima, ribi, mlijeku, ali tijelo ne može dobiti dovoljnu količinu samo iz namirnica. Velik broj oboljenja nastaje upravo zbog nedostatka ovog vitamina. Smiješno je da većina ljudi izbjegava izlaganje suncu zbog mogućnosti nastanka kožnih oboljenja, a manjak „vitamina sunca“ uzrokuje brojne štetne posljedice i bolesti. Manjak vitamina D je povezan s nastankom karcinomnih oboljenja, slabih kostiju i zuba, osteoporozom, autizmom, raznim srčanim oboljenjima, depresijom te brojnim drugim psihofizičkim tegobama. Osim svega, vitamin D je važan faktor u imunološkom sistemu čovjeka, endokrinolozi su utvrdili da bez ovog vitamina, T-ćelije koje su jako bitne u borbi protiv infekcija, se neće aktivirati. Ovaj vitamin je povezan s kalcijem, i ako ga nema dovoljno, neće biti ni određene apsorpcije kalcija, stoga nam kosti i zubi postaju slabi, mekani i lomljivi, javlja se reuma, osteoporoza, artritis.

Dobrobiti vitamina D su brojne, a dokazano je da je zadužen i za lijep izgled naše kože. Istraživanja su pokazala da ukoliko se u našem organizmu nalazi dovoljno vitamina D, naš ten i koža će biti čisti, bez akni, bore će se smanjiti, neće doći do pojave ružnih mrlja na licu, povećat će se elastičnost kože.

Jedina žlijezda koja dobiva energiju preko svjetla je pinealna žlijezda

Prijašnja medicina je zanemarivala važnost pinealne žlijezde, smatrajući ju nepotrebnom, no danas su naučnici dokazali da je ona ključ za zdravlje. Pinealna žlijezda (epifiza) je aktivna do naše 8 godine, ona je razlog zašto djeca najbolje uče. S godinama se ona počinje smanjivati, a kada potpuno nestane, smrt je blizu. To je jedina žlijezda u našem tijelu koja dobiva energiju preko svjetla (preko očiju), dok ostale žlijezde i organi crpe energiju jedni iz drugih. Ova žlijezda je odgovorna za našu intuiciju . Svi veliki umjetnici su imali nadprosječan rad ove žlijezde. Ako se ne izlažemo sunčevoj svjetlosti, rad ove žlijezde će biti u disbalansu.

Hormon sreće, hormon vitalnosti i mladolikosti

Sunce osim na naše fizičko stanje utječe i na naše raspoloženje (psihičko stanje) te na naš bioritam. U mozgu se nalazi pinealna žlijezda (epifiza) koja naizmjenično luči dva jako važna hormona – serotonin i melatonin. Serotonin, poznat pod nazivom hormon sreće, regulira osjećaj gladi, tjelesnu temperaturu, rad fine mišićne kontrakcije, apetit i raspoloženje. Kada pinealna žlijezda izlučuje dovoljno serotonina, javlja se osjećaj zadovoljstva, radosti, mentalne opuštenosti. Ovaj hormon se izlučuje tokom dana kada sunčeva svjetlost uđe u naše oči. Kada padne noć, serotonin se pretvara u melatonin, hormon koji je odgovoran za našu vitalnost, mladolikost, ali i uravnoteženu naviku spavanja. Ako tijelo ne proizvodi dovoljno melatonina, osoba će patiti od nesanice i nesposobnosti postizanja dubokog sna, što je čest slučaj kod starijih osoba. Budući da je naše tijelo jako inteligentno, ako se ne izlažemo sunčevoj svjetlosti (neće se izlučivati serotonin), pa kada padne noć, melatonin se također neće izlučivati. Stoga je izlaganje suncu jako bitno za ravnotežu ova dva hormona.

Nemojte zaboraviti koliko je sunce važno za postizanje zdravlja. Ukoliko ste blijedi, depresivni, lošeg raspoloženja, osjećate iscrpljenost, velika je vjerojatnost da vam nedostaje vitamina D. Kako biste se napunili sunčevom energijom, te doveli rad svog organizma u ravnotežu, barem 15-30 minuta dnevno izložite se sunčevoj svjetlosti. U to vrijeme nemojte nanositi nikakve kreme sa zaštitnim faktorom, jer one sprečavaju nastanak D vitamina, iako je preporučljivo nahraniti kožu nekim prirodnim uljem. Već nakon par minuta boravka na suncu javit će se osjećaj zadovoljstva, a naše tijelo će nam biti jako zahvalno.