Stotinu polaznika škole hifza u Sarajevu: Cilj razvijanje ljubavi prema Kur’anu kod djece
“Osnovni cilj projekta jeste da djecu vežemo za Kur’an i da razvijamo ljubav prema Kur’anu kod djece”, istakao je Išerić, vođa projekta i imam-hatib Careve džamije u Sarajevu
U novembru prošle godine otvorena je prva škola hifza (učenje Kur’ana napamet) u Sarajevu sa ciljem razvijanja ljubavi prema Kur’anu kod djece, prenosi Anadolu Agency (AA).
Škola Kur’ana je projekat Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, a organizuje se u više džamija širom Kantona Sarajevo. Iako je ovo prva godina, roditelji su izrazili veliko interesovanje za ovaj projekat te školu hifza pohađa blizu 100 djece.
Vođa projekta i imam-hatib Careve džamije hafiz Sabrudin ef. Išerić, u izjavi za AA govorio je i o historijatu učenja hifza u Bosni i Hercegovini, te napomenuo kako su prije rata, što se tiče učenja hifza bili u jednoj velikoj krizi.
“Bilo je nekoliko tih starijih hafiza, od Halida ef. Hadžimulića, Mahmuda ef. Traljića, Ćamila ef. Silajdžića i Ibrahim ef. Trebinjca, ali nisu imali nove generacije sve do dolaska rahmetli Ahmeda Smajlovića na čelo Starješinstva Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. On je pokrenuo jedan projekat u Gazi Husrev-begovoj medresi koja je tada bila jedina srednja obrazovna institucija pri Islamskoj zajednici. Svaki učenik koji je naučio 25 stranica Kur’ana napamet bio bi oslobođen plaćanja doma. To je pokrenulo jednu lavinu, te smo 1987/’88 izveli generaciju sa šest hafiza”, izjavio je Išerić.
Broj hafiza se iz godine u godinu sve više povećavao, dok nije došlo do ekspanzije poslije rata.
– Svijet se vratio vjeri
“Ako gledamo na rat kao Allahovu milost prema nama, a on to zasigurno jest, bez obzira na cijenu koju smo platili, svijet se vratio vjeri i prepoznao se. Otvaranjem ovih šest medresa, ta ekspanzija hifza je doživjela veliki procvat. Tako da pred komisijama Rijaseta Islamske zajednice svake godine otprilike do trideset kandidata završi hifz”, rekao je hafiz Išerić.
Govoreći kako je nastao ovaj projekat, Išerić je kao jedan od razloga naveo i to da su kroz mektebsku nastavu imali tri hafiza koji su hifz završili u osnovnoj školi.
Podsjetio je da Medžlis Islamske zajednice Sarajevo pokriva cijeli Kanton gdje ima oko 10 hiljada polaznika mektebske pouke, te dodao da među njima ima puno djece sa velikim potencijalom.
Išerić je rekao kako su došli na ideju da pokušaju vidjeti ima li kapaciteta za učenje hifza među onima koji su se isticali od ostale djece.
“Žalosno je što takav projekat nismo imali dosad. Medžlis Islamske zajednice je prepoznao tu potrebu i meni su dali obavezu da budem taj koji će voditi projekat”, kazao je Išerić.
Trenutno postoji nekoliko punktova za učenje hifza u Kantonu, a bazni je u Carevoj džamiji. Osim tog, postoje još četiri punkta na kojima se uči hifz, a to su: Ilijaš, Švrakino Selo, Stup i Otoka.
Uz hafiza Išerića, u Carevoj džamiji ovaj projekat vodi i Haris Čorbo koji je također postao hafiz u toku mektebske pouke sa svega 10 godina.
“Išao sam logikom da on najbolje razumije djecu i njihov potencijal. On bi najbolje mogao da kod njih prepozna i probudi želju za hifzom”, rekao je Išerić objašnjavajući zašto je doveo Harisa kao muhafiza.
Nastava u školi hifza za djecu se održava vikendom od podne do ikindije, po principu da sa muhafizom uče napamet pola stranice ili stranicu.
– Cilj projekta je razviti kod djece ljubav prema Kur’anu
Govoreći o ciljevima projekta Išerić je kazao kako početni cilj nije bio da sva od te djece budu hafizi.
”To je i teško očekivati, ali neka za par godina, 5 ili 10 posto njih, postanu hafizi, to je uspjeh. Ali će svi ostali barem nešto naučiti. Oni već znaju 7-8 sura (poglavlje iz Kur’ana), a tek smo na početku. Do kraja godine oni će znati posljednji džuz (odlomak Kur’ana) i u tome će se isprofilirati ko ima jači potencijal da idemo naprijed. Kao dodatnu motivaciju planiramo obezbijediti nagrade ili stipendije onome ko nauči napamet posljednji džuz”, rekao je Išerić.
Projekat je tek u početnoj fazi, ali kako je i hafiz Išerić istakao, “bitno je da se djeca vežu za Kur’an, da budu uz Kur’an, jer kada njih vežemo za Kur’an mi ne vežemo samo njega nego čitavu njegovu porodicu, samim tim da dijete mora kod kuće učiti“.
“Osnovni cilj projekta jeste da djecu vežemo za Kur’an i da razvijamo ljubav prema Kur’anu kod djece“, istakao je Išerić.
Mladi hafiz Haris Čorbo, koji uči djecu u Carevoj džamiji, kazao je da svojim iskustvom pokušava barem djelić onoga što je on postigao prenijeti na djecu koj uče hifz.
“Nadam se, uz Božiju pomoć, da će uroditi plodom i da ćemo imati dobrih rezultata“, rekao je hafiz Čorbo.
Akos.ba
