Vi ste ovdje
Home > U Fokusu > Stid – dio imana

Stid – dio imana

Od čovjekova postanka ljudi su se razlikovali jedni od drugih. Nešto to su pojedini narodi smatrali vrlinom, drugi su smatrali pokuđenim. Ali, postojale su i postoje vrline koje su svi narodi ,u svim vremenima, smatrali poželjnim, nekada i obaveznim. Jedna od tih vrlina je i stid.

Stid se različito definiše. Jedni ga smatraju osobinom koja je vezana za tjelesnu izloženost, a drugi, pak, više akcenta daju na segment ponašanja. Jezički, stid je instinktivno-afektivna reakcija koja se javlja kao samoodbrambeni refleks na tjelesnu izloženost (golotinja, obavljanje određenih radnji, posebice fizioloških), ili kada je ugroženo osobno dostojanstvo. Osjećaj stida prate neke tipične psihofiziološke reakcije (rumenilo lica, oboren ili odvraćen pogled, nemir, skrivanje, bijeg, itd.); javlja se u različitom intenzitetu, kod nekih tek rudimentarno naznačen, izrazitiji kod mlađih osoba.” 

Međutim, islamski učenjaci stid drugačije definiraju. Islam zastupa i segment koji naglašavaju psiholozi, jer je skidanje odjeće sa stidnih mjesta označeno kao šejtanski posao i zabranjeno djelo. Ipak, zaronimo malo dublje u ovu temu.

Veliki islamski učenjak Ibnu Kajjim el-Dževzijje u djelu Medaridžus-salikin stid dijeli na deset vrsta: stid zbog grijeha i prijestupa, zbog nemoći, iz počasti, iz gostoprimstva, iz ustručavanja, iz smatranja sebe malim (skromnosti), iz ljubavi, iz obožavanja, iz svetosti i veličine i stid od samog sebe. Veliki autoritet Ebu Zekerijja Jahja b. Šeref en-Nevevi govori o dvije vrste stida: stidu prema Allahu i stidu prema ljudima.

Stid može biti urođeni i stečeni. O stečenom stidu Allahov Poslanik je rekao: 

“Iman se satoji od sedamdeset i nekoliko ili šezdeset i nekoliko ogranaka. Najvredniji je izgovaranje LA ILAHE ILLALLAH – Nema boga osim Allaha, a najniži je ukloniti prepreku s puta. A i stid je dio imana.” 

VAŽNOST STIDA

Zašto je baš stid spomenut u navedenom hadisu? Da li je,uistinu, stid toliko važan?

Slobodno možemo reći da stid spada u jedno od najvažniji svojstava koja treba da krase muslimana ili muslimanku. O važnosti stida kao dijela im ena govore slhjedeći hadisi preuzeti iz Ibnu Kajjimovog Medaridžus-salikina:

• Buharija od Ibnu Omera prenosi da je Allahov Poslanik prošao pored čovjeka koji je svome bratu davao savjete o stidu, pa mu je (Allahov Poslanik) rekao:”Ostavi ga, zaista je stid od imana.”

• Buharija i Muslim prenose od Imran b. Husajna da je Allahov Poslanik rekao:”Stid donosi samo dobro.”

• Ebu Bekr Džabir el-Džezairi u djelu Minhadžul-muslim, u dijelu u kojem govori o stidu, navodi hadis: “Stid i iman veoma su bliski, pa kada jedno nestane, nestat će i drugo.”

Koliki samo značaj i važnosti stidu daje navedeni hadis!? Svaki musliman kojem je stalo da pred svoga Gospodara dođe sa djelima sa kojima će On biti zadovoljan, neka uzme pouku, i neka preispita svoj iman. I iman i stid pozivaju čovjeka na činjenje dobra, odvraćajući i udaljavajući ga od zla. Iman čovjeka upućuju na pokornost, a od nepokornosti ga odvraća. Stid mu brani da umanji svoj šukr (zahvalu) Allahu, dž.š, koji nam je podario sve blagodati na ovom kratkom i prolaznom svijetu.
STID PREMA ALLAHU, DŽ.Š.
Tirmizi u Džami’us-sahihu prenosi sljedeći hadis:
”Istinski se stidite Allaha.” Ashabi rekoše:”Mi se stidimo, o Allahov Poslaniče.” A Allahov Poslanik tada reče:”Nije riječ o tome, ko se Allaha istinski stidi neka čuva glavu i svijest, stomak i šta je u njemu i neka se često prisjeća smrti, a ko želi zadovoljstvo na budućem svijetu, odreći će se ovosvjetskih užitaka. Ko tako bude radio, on se istinski stidi Allaha.”

U spomenutom hadisu navedene su četiri stvari koje su uslov za istinski stid prema Allahu, stid za koji je rečeno da je dio imana i za koji će ljudi biti nagrađivani ili kažnjavani:

1. Čuvanje glave i svijesti – pod tim se podrazumijeva da čovjek svoj razum i svoju svijest ne upotrebljava za ono čime Allah nije zadovoljan, za ono što će ga udaljiti od vjere i ispravne pobožnosti. Čovjek je dužan, što je u skladu i sa brojnim kur’anskim ajetima, da razmišlja o onome što je Allah stvorio, da razum iskoristi za sticanje korisnog znanja, a upravo takvim znanjem možemo povećati svoj iman. Stid je, uistinu, dio imana.

2. Čuvanje stomaka i onoga šta je u njemu – svaki musliman i muslimanka dužni su voditi računa o tome šta i koliko jedu. Uslov za ispravnosti našeg ibadeta je da jedemo halal hranu. Da bismo upotpunili svoj ibadet moramo biti poletni, a ne tromi i ugojeni, a tromost i ugojenost posljedica su prejedanja.

3. Podsjećanje na smrt – smrt je naš vjerni pratilac koji čeka vrijeme kada će nas dograbiti. U brojnim hadisima spominje se da je smrt čovjeku bliža od kaiša na njegovoj obući ili od jake za vratom. Kada će se to desiti, gdje i kako zna samo Allah,dž.š. Čovjek mora biti svjestan da će jednog dana umrijeti, što ga tjera da osjeća stid prema Allahu, a stid će ga spriječiti da čini ono s čim njegov Gospodar nije zadovoljan.

4. Odricanje od ovosvjetskih užitaka – ne podrazumijeva da se čovjek posveti samo izvršavanju namaza i posta i činjenju zikra, a da dunjalučke poslove, kao što je pribavljanje opskrbe za sebe i svoju porodicu, zapostavi. To podrazumijeva da čovjek ne daje prednost dunjaluku i uživanju na ovom svijetu u odnosu na vječni i bolji svijet. 

STID PREMA LJUDIMA

Kada spomenuto upotpunimo, onda se i naš odnos prema ljudima počinje mijenjati na- bolje. Napornim treningom duše, naš stid i iman će se, inša-Allah, povećavati i rasti iz dana u dan. 

Svakako, veoma važan je i stid prema ljudima. Takav stid odvratit će nas od činjenja onoga zbog čega bi nam ljudi prigovarali, pa se zato može reći da je stid brana na putu loših djela. Mi, kojima je Allahov Poslanik uzor, moramo imati na umu i sljedeći hadis:

“Allahov Poslanik bio je stidljiviji od djevice koja se sklonila od nekog muškarca iza kakvog zastora. Kada bi vidio nešto što nije volio, mi bismo to primijetili na njegovu licu.” 

Ipak, treba naglasiti da stid čovjeka ne odvraća od ispunjenja onoga čime ga je Allah obavezao, da kaže ljudima istinu niti ga odvraća od traženja znanja. Poznat je slučaj da je jedna žena ukrala nešto, pa je trebalo da joj bude odsječena ruka. Za nju se zalagao Usame b. Zejd, kojeg je Allahov Poslanik izuzetno volio i cijenio. Ali, bez obzira na to koliko je volio Usamu, to nije spriječilo Poslanika da mu ljutito kaže:”Da je to učinila bilo koja druga žena, ja bih joj odsjekao ruku.” 

Stid je investicija u koju se isplati ulagati svoj trud i zalaganje, investicija koja donosi samo dobro, što je potvrdio i Allahov Poslanik, riječima koje smo već citirali:”Stid donosi samo dobro.”

MANJAK STIDA

Nažalost, možemo konstatovati da je današnje “savremeno”društvo, “operisano” od stida. Naravno, to konstatujemo na osnovu ponašanja, kako omladine tako i starijih. Uzmimo kao kao primjer činjenicu da čak i neke naše žene, koje su već postale nene, znaju u vrele ljetne dane dati sebi slobodu u oblačenju, pa ih možemo sresti kako šetaju gradom vrlo oskudno odjevene. Kada o tome razmislimo, onda nam biva jasno zašto nam je omladina kakva jeste. Fudajl b. Ijjad običavao je reći:”Pet je znakova nesreće: grubost srca, nemati suza u očima, manjak stida, zadovoljstvo dunjalukom i dugo nadanje. Allahov Poslanik je rekao: ”Posljednje što je ljudima ostalo od govora prijašnjih Allahovih poslanika je: ako se ne stidiš, radi šta hoćeš.” Ulema je iznijela dva mišljenja u vezi sa značenjem ovog hadisa:

1. Ko nema stida, radi šta hoće,
2. Razmisli o onome šta namjeravaš uraditi, pa ako se nećeš toga stidjeti, onda to uradi.

Allahu, dž.š, upućujemo dovu da naša srca ispuni imanom koji će biti upotpunjen stidom.

Izvor: Novi horizonti
 

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top