Šta Arapi misle o ratu u Gazi?

Rat u Gazi ima užasan utjecaj na arapsko javno mnijenje. I dok neki zapadni mediji pokušavaju prikazati arapsku ulicu kao strastvenu masu bez političke obuke koja demonstrira protiv Izraela, istraživanje provedeno u 16 zemalja na uzorku od 8000 muškaraca i žena odražava ono što građani osjećaju kada vide divlja izraelska bombardiranja nenaoružanih civila. Postoji poražavajuća činjenica koja bi zapadne sile trebala natjerati na razmišljanje o posljedicama ovog novog ciklusa nasilja i mržnje: 97% osoba je izjavilo da osjeća psihički stres, u različitoj mjeri, kao posljedicu rata, a 84% je navelo da ga osjeća ozbiljno.

Sukob se smatra događajem koji ih jako pogađa, što pokazuje podatak da 80% kaže da redovito prati vijesti. Za njih, bilo da su u Mauritaniji ili Saudijskoj Arabiji, to je “lokalni događaj”. Istraživanje je proveo Arapski centar za istraživanje i političke studije (ACRPS) sa sjedištem u Dohi. Uključuje ispitanike na Zapadnoj obali i u Jerusalemu.

Ovo je prva studija koja pokušava dati dimenziju onome šta Arapi misle od izbijanja sukoba, nakon krvavog napada Hamasa sedmog oktobra. Ofanziva koju je izraelska vojska pokrenula odmah nakon toga u znak odmazde protiv cijelog Pojasa Gaze već je odnijela više od 23 500 života, uglavnom civila, i pokrenula humanitarnu krizu u kojoj glad i zaraze muče preživjele. Gotovo 90% stanovništva bilo je prisiljeno napustiti svoje domove.

Većina arapskog javnog mnijenja ne vjeruje, prema istraživanju, da je operacija Hamasa izvedena u potrazi za inozemnim ciljem, što sugerira da isključuje umiješanost Irana. Naprotiv, 35% smatra da je glavni razlog pokretanja oružane akcije izraelska okupacija palestinskih teritorija. Samo 2% smatra da bi Teheran i njegovi interesi natjerali Hamas da provede svoju akciju.

Neprijateljstva su promijenila arapsku percepciju uloge koju Sjedinjene Države igraju u njihovom zemljopisu, 76% intervjuiranih izjavljuje da je njihov stav prema politici Washingtona nakon izbijanja sukoba u Gazi postao “negativniji”.

Gube na vjerodostojnosti i nastojanja međunarodne zajednice, posebno Sjedinjenih Država, da se dvodržavno rješenje ostvari. Ispitanici su bili gotovo jednoglasni (81%) u svom uvjerenju da američka vlada nije ozbiljna u pogledu stvaranja palestinske države na teritorijama okupiranim 1967. (Zapadna obala, Jerusalem i Gaza).

Anketari su pitali ispitanike kakva rješenja predlažu za zaustavljanje sukoba i koje mjere bi poduzeli. Njih 36% izjavilo je da bi arapske vlade trebale obustaviti sve odnose ili procese normalizacije s Izraelom. Te procese, uokvirene tzv. Abrahamovim sporazumom, pokrenula je administracija bivšeg predsjednika Trumpa i uspjela natjerati Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Sudan i Maroko da potpišu sporazume o uspostavi odnosa s Izraelom koji isključuju Palestince.

Prethodno su Egipat (1979.) i Jordan (1994.) bile jedine dvije arapske zemlje koje su formalizirale mirovne sporazume s Izraelom. Sadašnji rat u Gazi ugrožava taj okvir. Još jedan zaključak koji naglašava surovost budućeg konteksta koji otvara okrutni rat u Gazi je da je 77% ispitanih istaknulo SAD i Izrael kao najveću prijetnju sigurnosti i stabilnosti regije.(stav.ba)

akos.ba